Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

TE PIRIPONO.

Na A. ; T. Ngata, M.A., M.P.

HEI te 6 o nga ra o Pepuere, 1940, tutuki ai te ran tau o te hanganga ai, o te hainatanga ai o te Tiriti o Waitangi ki Waitangi, wahi o Pewhairangi. He tika kia whakamaharatia i tenei wa nga kupu o te Upoko Tuatahi o tana Tiriti, ara: —

“ Ko nga Rangatira o te whakaminenga, me nga Rangatira katoa hoki kihai i urn ki tana wliakaminenga, ka tnku rawa atu ki te Kuini o Ingarangi ake tonu atn te Kawanatanga katoa o o ratou whenua.”

Kua whakamaramatia i nga kaupapa korero mo te Tiriti o Waitangi i taia ki Te Toa Takitini i era atu tau, na tenei upoko 0 te Tiriti i poroaki mai, a i whakatinana ki enei motu te Kawanatanga o te Kuini o Ingarangi, tuku iho ki ana uri i muri 1 a ia.

Na ko te iringa tera o te taonga nei o te Piripono, o te oha a nga tupuna, a nga matua kua ngaro atu ra kite po. He mea e kore e taea te him a; he tu tahanga kaore ona whakama; e kore e piko ki matau, ki maui; kaore ona rereketanga e uia houtia ai i enei ra, 44 Tena koa, he aha te piripono? ” Otira i te ra nei, kei te uia ano e nga tamariki matau o te Motu. E kiia ana ki te haurangi te tangata i nga wai whakahari a te pakeha, ka ata rua, a me he wairua ora kei roto i a ia, tera te ui ra 44 Ko tehea ra o nga mea nei te tinana tuturu? ” Koia pea iui tauhou ai tenei whakatipuranga kite piripono ° ° atou tipuna i whakairia atu ra kite upoko tuatahi oTe Tiriti o Waitangi. Ko te ngakau tapatahi kaore e ui, kaore hoki e oho i nga korero whakawai a nga tamariki whakatoi. Ina a Hori te Tuarima, Kingi o Ingarangi tae noa ki nga moutere o te moana, Emepara o Inia, mokopuna tuatahi a te Kuini Wikitoria e whakahuatia nei i roto iTe Tiriti o Waitangi. Kua tau iho ki a Kingi Hori te mana ote kupu whakaoati ote tau 1840. Ko te piripono o te iwi Maori o te tau 1925 he piripono ki a Kingi Hori, ki tona Kawanatanga o Ingarangi tae mai ki Nui Tireni nei, ki nga Ture hoki i hangaia hei whakahaere ma tana Kawanatanga.

Ko nga iwi poipoi haere i te Kawenata i raro i te Tiriti o Waitangi te hore o te patai, o te whakatoi. Ko ratou e ui tauhou nei kite piripono. Otiia kei te tohe ratou kia haina nga iwi . Kia tuahia hainatanga i te Tiriti? Ko te korero pono kotahi tonu ai tona whakatakotoranga ka takoto. Engari te korero parau, e kiia ana kia iri tonu i nga ngutu, me kore nga tangata kuare e whakapono, he tika. Ko matau e noho atu nei i tenei wahi o te Tai Rawhiti, kei te whakarongo miharo atu ki nga rongo korero mai o te motu. Ko Waimahuru a konei, a e tika ana kia whakataukitia : 44 Ara te korero e rere ra i Aotearoa, takoto noa Waiapu.” Kei konei

hoki a Waimahuru, kei waho o Tawhiti, kaore ano tenei reanga tangata i kite. Tae rawa ake te korero ki Wairaahuru, ka rite kite korero purakau, hei kata ma ona tangata i nga ahiahi, ite uunga mai ite hi ika. He pera a Waiapu e noho atu neiKa tae mai te tangata i mua ake nei ka korero i nga korero o te motu, o nga huihuinga ki era taumata korero o tatau, i nga korero hoki o tawahi. Me i haere mai pea ana korero i roto i tetahi ope korero nui, e apiapi ai ona taha; e warea ai nga kanohi kite titiro haere i tenei mata korero, i tera mata korero, tera e pai noa iho. Tena koa i haere motuhake mai, a te kitenga atu a enei iwi moke, ka kata, he rite rawa hoki kite korero tara. Kaore ratau i whakapono, tera ano nga iwi nunui 0 te ao e korikori i te uenga a nga ope wawata o tana o te Maori, i haere nei kite ao haereere ai, Kei te mohio a konei ki era momo korero, no' te wa i haere ai o matau matua ki Turanga kite kokoti karaihe hei purapura, ka hoki mai ka korero i a ratau mahi, i nga tangata i mate i a ratau te patu 1 nga whawhai ringa, i nga moni i whiwhi ai ratau, whakapaua ake ki nga ahuareka. Ko matau e titiro atu ana ko nga taonga ano i haere atu ai te kainga nei, koia ano era i hoki mai ra. Na reira ka waiho aua korero hei paki-waitara i roto i te wharau roa i nga po makariri.

Koia ra, ina tonu tatau e noho nei i o tatau moutere i raro i te maru o Kingi Hori te Tuarima, i runga i te piripono ki a ia. Ina tonu tona Kawanatanga o Nui Tireni nei e korero mai na, ma tetahi Komihana e uiui nga mate o nga whenua raupatu. Ko wai hoki e whakakotiti nei i a taua, kia haere i te ara kopikopiko ki tawahi kimi merekara ai? Engari ra kia manawanui. Na te manawanui i roto i nga tau tekau-mawha, ka whiwhi aTe Arawa i tana tahua. Na te manawanui i roto i nga tau e rima-tekau, kua whakatata atu a Ngai Tahu ki tana tahua e £350,000. Apopo ko Ngati Tuwharetoa ki nga hua o Taupo, a Ngati Ruapani ki o Waikaremoana; waihoki ko koutou kite wahi e taea i nga ra o muri nei, hei rongoa ite mate ite raupatu. Kua ngaro atu kite po te hunga hana enei raruraru, pakeha, Maori. He aha kia tukua iho ki enei rate mauahara?

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19250401.2.14

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Toa Takitini, Issue 45, 1 April 1925, Page 214

Word count
Tapeke kupu
976

TE PIRIPONO. Toa Takitini, Issue 45, 1 April 1925, Page 214

TE PIRIPONO. Toa Takitini, Issue 45, 1 April 1925, Page 214

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert