Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

TE KORERORERO.

I aku kupu mo runga i tenei whakaupoko, kaore i hoatu e au etahi korero hei whakamarama i te kino o tenei mea o te korerorero. Inaianei ka hoatu e au etahi kupu ruarua nei hei whakaatu i te kino kua mahia e taua mea ki waenganui i a taua i te maori.

I mua o taku tauarga atu i aua korero, ka whakaatutia e an te hunga e pa ana ki taua raruraru. Tuatahi ko te mea e korerotia ana ; tuarua ko te mea e korero ana. He mea whakapouri kite mea e korerotia ana, he mea whakangahau kite mea e korero ana. E rua ano nga tu ahua o te korero, he tika, he parau. Mehemea he tika nga korero, me pouri e te mea mona nga korero. Mehemea ana he he hei aha. He mate ano mo te tangata e korerotia ana ; engari te tino mate nui mo te tangata korero. No te mea ka tan ki a ia te kanga mo te hunga e whakapae teka ana, a, ka tau kite tangata kaore e aro ake ki nga whakapae teka mona te mihi mo te hunga e nohop ana mo era mea. Ka timata au inaianei kite hoatu i etahi korero hei whakamarama mo te kino, ara tino kino o tenei mea o te “ korerorero.” Ka noho tetahi wahine ataahua i runga i tana noho pai, tona ingoa ko Raukura. Te mahi a te tamariki tane he whai ki a ia hei wahme. Katahi ka haere tetahi tangate ka panui haere ko Raukura i whai ki a ia. Ko te kiri 0 taua tangata no Puatohimaru, tona kanohi no Tutamure. Ka tongo etahi o nga tamariki tane ka kawea te korero ka kawea kite wahine ra. Katahi ano te wahine ra ka pouri. Ka haere ka tarewa i a ia. Koia tenei ko te waiata nei na : Takoto mai Raukura, 1 runga te puhi-rere Ka tokia to kiri E te anu matao. Tena ta te korerorero tana mahi! Ka noho ano te tamaiti tane ra. He tamaiti ia na tetahi rangatira. Taua tamaiti he tamaiti tino pai atu, kaore e hianga, e mahi hoki i a te tamariki hianga i a ratau nei main. Ka taumautia raua ko tetahi tamaiti wahine pai rangatira. Ka taka te whakaaro i roto i tetahi tangata nanakia kia mahia e ia tetahi mahi e kino ai taua wahine ki roto i nga whakaaro o tonatane tau mau. Katahi ia ka whai kite wahine ra. Whai noa, whai noa, kaore i tahuri mai ki a ia. Katahi a ia ka mea me hanga e ia tetahi korero parau mo taua wahine, ka kawe ai ki tona tane tau mau. Ka haere ia i tetahi rangi kite tamaiti tane ra ka mea atu: E hoa 1 mau i a au to wahine nei raua ko tetahi pakeha e mahi raweke ana. E haurangi ana hoki taua kotiro na te pakeha i whangai kite waipiro. No te rongonga o te tane i aua korero, ka

haere ia ka kohurutia taua wahine, no mud ko ia ano. E ki ana ko Ngapuhi, “Nana! toe hanga e te ngautuara.” E rua nga korero kei mud ka mutu. Ite hui i tu ki Te Kawakawa, he maha nga tamariki wahine ote kura i tae mai ki taua hui. I tae mai hoki nga tamariki o Te Kaha i mihia ra e “ Tipi-whenua” mo te poi i taua whakaminenga. I whakapaia hoki taua hanga tamariki wahme e Ngatiporou katoa. No te hoki-, nga o tetahi o taua hanga tamariki ki Te Kaha ka panui haeretia e ia, ko ona hoa katoa 0 te kahui poi, me etahi atu o nga tamariki wahine o Hikataurewa i tae mai Ki reira, he tane katoa a ratau. Ko ia anake, ko raua ko tona hoa kaore a raua na tane. Ko tenei korero kei te nui haere tonu a kaore e taea te kmonga o nga ingoa o taua . hanga tamariki. Hei konei me ki ake au ko taua tamaiti nana aua korero ko te mutunga tonu mai o nga tamariki niwhaniwha o tera tai mo aua tu haere. I a au hoki i tae ai ki Te Kaha ka rongo au e korerotia ana kei te mate tetahi tangata e tino piri ana ki a au, a, kei te mahia e te tohunga. I haere tona tamaiti ki tetahi tohunga i mud atu, a, ka kiia mai, enei korero: “Te mate oto papa he whenua; ina tata nei 1 raruraru ai taua whenua ; te tangata nana i raweke to papa he tangata kiri ma.” Na ka hopu tonu te ngakay maori ko te tangata tonu i tautohe kite turoro rate tangata nana i kawe kia makuturia. Heoi ano ka mahi te ngutu maori kite korerorero, e, ko mea tonu taua tangata. Nawai ra taua tangata a, pahore ana te tuara te ngau koi anei hoki ta te maori tana tikanga. Na te tohunga ana tipatipa, ka waiho hei kinaki kai i te ao i te po, kaore e mahara ki ta tatau whakatauki, “He atua kahurakiraki.” Heoi pea aku kupu whakamarama ake mo te kino whakaharahara o tenei mahi a tatau o te ngautuara. Kei a koutou tonu e moliio ana te alma o taua mea, a, inaianei kia tupato ki o koutou arero. Kaua e tukua ko te arero hei rangatira mou, hei kai whakahaere i a koe. He oka matarua e puritia ana i te mata te ngautuara, e tapahi ana i te tangata i a koe ano hoki. “Me korero e nga tangata, i te ra whakawa te tikanga o nga Kupu pokanoa katoa e puaki i a ratau. Ma au Kupu hoki koe ka wiiakahengia ai.” (Matiu xii. 36, 37.) Na Tau-hou.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/PIPIWH19001101.2.5

Bibliographic details

Pipiwharauroa, Issue 33, 1 November 1900, Page 2

Word Count
959

TE KORERORERO. Pipiwharauroa, Issue 33, 1 November 1900, Page 2

TE KORERORERO. Pipiwharauroa, Issue 33, 1 November 1900, Page 2

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert