Te Tau o te Reo Māori
He maha tonu nga whakaaro i whaia e tena, e tena hei whakanui i te Tau o te Reo Maori. Ko te nuinga, na te ringa Maori i poipoi, i hapai, engari ara ano etahi na iwi ke i kokiri. Ahakoa no wai te whakaaro, ahakoa pehea te kaha noho mai o te reo Maori kite tahiwi o te whakaaro, ano te pai o ta tatou takahi i te ara whanui kotahi e kaha ake ai to tatou reo Maori.
Otiia, kia kaua e tukua e tatou nga mahi o tera tau kia noho tawewe mai i te rokiroki o mahara. Ara ke te mahi ma tatou, ko te whai kia rere tonu nga ano i herea atu ki te Tau, e tauhere tonu ai te reo ki nga kotihi, ki nga wharua, ki nga raorao o te ao Maori i nga tau katoa, haere ake nei.
Waihoki, ko te tikanga he mama ake te whai kia rere tonu nga aho kua maro ke te haere, tena i te waiho kia ngoru noa, a, nawai ra, kua whakaaro ake me karawhiu ano. Kei tupono atewa e tahuri ano ai tatou kite hiki i enei kaupapa, kua whiwhiwhi katoa nga aho, kua mate tatou kite noho kite hanga aho hou, kite whakamatara ranei i nga mea tawhito. E tama, hoha ana tera. Koinei maua ko pukumahara e whakaaro nei he pai noa ake te u pumau kia rere tonu a tatou kaupapa whakatairanga reo Maori i tukuna kia kawea e nga hau o tera tau, te waiho ai kia pae noa i te koko o mahara.
Hei whakatepe noa ake i enei kupu ruarua nei mo te Tau o te Reo Maori, e kore e mimiti te puna whakamihi a te Taura Whiri mo te ahua ki ta koutou tautoko mai i tenei kaupapa. Ahakoa na tatou katoa te kaupapa, na koutou i haere ai mo te roanga atu o te tau, na koutou ano i taoro ai i te nuku o te whenua, i mohiotia ano ai hoki he kaupapa tenei na te iwi Maori whanui. Rangatira ana te Taura Whiri i a koutou.
hgT^lO^G^ tgRGO
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19960301.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 9, Issue 2, 1 March 1996, Page 5
Word count
Tapeke kupu
362Te Tau o te Reo Māori Muka, Volume 9, Issue 2, 1 March 1996, Page 5
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.