ĀKENE HE KŌRERO TAKURUA
He nui nga korero e rongo ana maua ko taringa i tenei, te Tau o te Reo Maori, e akiaki ana i te tangata kia korero Maori i nga wa katoa, i nga wahi katoa. Me taku tino whakaae kite ngako o nga kupu. Ko wai ka whakahe i te karanga kia noho kahurangi mai te reo Maori i roto i nga mahi, i nga mahara o tena, o tena, huri te motu, i aianei, a, mau ake nei.
Engari ahakoa te tika o tenei whakaaro, kua ahua koroiroi haere nei a roto i te ahua o ta tatou whakatinana i enei kupu, kei riro noa iho te wairua o te reo Maori i te wa tonu e whakapau kaha ana tatou kia mau tonu. Whenei i te kore kite i te ngahere, i te mahi a te rakau.
Noku noa iho enei whakaaro, ka mutu, ka pai ke hoki mena ka poua mai he korero e ata whakaatu ana i te pohehe o enei korero, hei whakamahea ake i oku nei maharahara tuatahi, hei whakauru and hoki kite Muka hei panui ma etahi atu.
Ki a au nei, ko te mate nui i enei ra, e warea ana tatou ki nga kaupapa e orite ai te mana o te reo Maori kite mana ote reo Pakeha. Anei taku tino patai, ko tenei: E whakapono ana ano tatou he mana motuhake to te reo Maori? Mena e aetia ana tenei, he aha tatou e rikarika nei kia haere ngatahi te reo Maori mete reo Pakeha?
Ki te huri ake te titiro kite ao o Tane, ehara, kei reira te tini, te mano o nga manu. Ko te toroa tena, ko te korimako tena, ko te takahe tena. Kei te toroa ona ake pumanawa, tona ano ataahua. He whera ano te korimako mete takahe. Engari kaore tatou e pouri i te kore rere o te takahe, i te kore korihi o te toroa, i te kore mumura mai o te korimako. Na reira he aha tatou e whakamomori nei kia orite nga mahi ka taea e te reo Maori ki era ka taea e te reo Pakeha?
Ara ke nga kaupapa ka taea noa ihotia kite reo Maori, engari ina hurihia ana kite reo Pakeha, e kare, moumou ke ena whakaaro; kua memeha
noa iho i te rawekehanga. Ko te reo o te whaikorero, o te karanga tena, ko te reo o nga moteatea tena, ko te reo o te korero paki tena, ko te reo o te kauta tena. A, he whera ano hoki te noho mai o etahi kaupapa korero kite reo Pakeha. Tera etahi kaupapa kua noho tangata whenua ke ki tera o nga reo, a, mena ka tahuri te tangata kite whakawhiti i aua korero kite reo Maori, he hinengaro whiri tana kai, ka mutu, ina oti ana tana whakamaori, ka noho manene tonu taua whakaaro, ahakoa kua kakahuria ki ona kupu Maori.
Ka hihiri ake ano te patai, he aha ra tatou e hakahaka nei mete tohutohu i nga whakahaere Pakeha kia whakamaorihia te nuinga o a ratou korero, ahakoa pehea te rereke o aua korero? Kei kia e te kore mohio he haua to tatou reo? Ko tatou ke e mohio ana he reo rangatira to tatou, kia kaua nei tatou e waiho ma pohehe, ma whakaparahako ranei tenei whakapono e haukuru, e tlhaehae.
Atu i te whakapono oku he mana motuhake to te
reo Maori, a, i runga i tenei me waiho kia motuhake nga wahi e korerohia ai tenei o nga reo, ara ano tetahi take e ki nei toku ngakau me mutu ta tatou whakamahi i te reo Maori kia noho tahi kite reo Pakeha. E whakapae ana au, kite whakamahia enei reo kia piri paua, tetahi ki tetahi, i nga ara kuiti o te ao hou, taihoa kua hemanawa noa iho tetahi. Me taku mohio ko te reo Maori tera ka mate i tenei noho kopapa, kaua te reo Pakeha. Kua waia ke hoki te reo Pakeha ki ona ara kopikopiko. Engari ano te reo Maori, ko te uma ke o Papatuanuku, ko nga raorao ranei o wairua mahorahora nga wahi e rere angiangi ai te reo Maori.
Ko tetahi ke hoki o nga kaupapa e kokiri nuitia ana i tenei wa, kia nui ake te reo Maori i nga tari kawanatanga me etahi atu whakahaere aro nui kite matinitini. Ko te pito whakarunga o toku puku e mea ana ae, tera pea he whai tikanga ano tenei kokiri, i te mea me roraha tonu te kokiri e ora ai to tatou reo i te mate. Engari kei paku raro ake i tenei e mea mai ana kei te he pea tenei whana.
Ko te whakahau kia korerohia te reo Maori ahakoa te wahi, ahakoa te kaupapa, ko te manawa rere pea tona rite. I tenei, ka hua ake te whakaaro, akene ko te kawau mard ke te tauira hei whai atu ma tatou. He momo kokiri ano hoki te kawau
maro, penei i te manawa rere, engari me tiki atu ko te ahua o te waka hei whakaahua i a ia - he ihu tona, me ki, a, ka riro ma te ihu e wawahi nga ngaru, kaua te takere o te waka. He whenei ano te ahua o te kawau maro i roto i te whawhai. He pai ake tenei momo kokiri i te waiho kia raha, kia whanui te neke whakamua, kei tere pau 6 tatou hau.
Ara ano tetahi whakaaro me ata tirotiro, ko tenei: e whakapono ana etahi o tatou kite tuhia he korero kite reo Maori, ahakoa pehea to whiri haere i nga kupu, i nga whakaaro, ka mau tonu te wairua Maori -me pehea ke hoki e ngaro ai mena e Maori ana nga kupu? Ko au ano tetahi e tautoko ana i tenei i nga tau o mua atu, engari i enei marama nei, kua ahua tltakataka nei oku whakaaro. Kua ahua rangirua i te mea kua kite au i te mahi a te korero ahua whenei na:
i) Ka homai ia i tetahi awhi nui, na te mea i tino teitei te pai o taku mahi. ii) 1 te wa he tamaiti ahau, i ako au he maha nga rereketanga i waenganui i te ngarara mete pungawerewere. Hi) Kua haere mai ia ki waho i te Whare Wananga.
Kei te he pea taku, engari ki a au nei, he kaha ake te noho mai o te wairua Pakeha i te wairua Maori. Engari kaore e taea te whakahe mena ko te kupu mete whakatakoto tika anake nga ahuatanga reo e kla ai tetahi korero he korero Maori. Kei te pai noa iho nga kupu - kei te whakaaro ke e raruraru ana, ara kua riro te whakaaro Maori, kua noho ke mai ko te whakaaro Pakeha.
Ara ano tetahi raruraru, ko te huhua o nga kupu hou. Ki aau nei na, kite kaha rawa te noho mai o te kupu kaore e mohio whanuitia ana, ka he te wairua o te whakaaro e whakaatuhia ana e aua kupu. Hei tauira, anei tetahi kdrero i tangohia mai i te Marautanga Putaiao: Ka taea te tukanga mete whakamaori ite putaiao mend kaparahau i nga kohikatanga mo nga hotuku kua kohia. (p. 78 Marautanga Putaiao)
Ko te reo putaiao tenei me ona kupu hou. Ehara i te mea e he ana, a-tikanga nei, engari me uaua e kitea ai he awhina i tenei momo korero e pai ake ai te reo Maori o te akonga. Waihoki, na te hou marika o nga kupu, e kore pea e tere mau i te akonga nga tikanga putaiao e riro ana ma tenei momo reo e whakaako. Koina au e ki nei he pai ake pea te waiho atu i nga kaupapa whaiti o te ao Pakeha kite reo Pakeha, mo tenei wa nei, ka whakapau ke ai i o tatou kaha kite noho mai o te reo Maori ki nga kaupapa ake o te ao Maori me nga kaupapa tiro whanui. Kaore au e mea ana me penei rawa te whaiti o te ara takahanga mo ake tonu atu. Engari kia roa tonu nei te reo Maori e haere ana i tona huarahi whakapakari haere i a ia ano, hei reira ra ano pea tukua ai nga reo e rua kia komitimiti, mete mohio ano, kei te pai, ka mau tonu te wairua o te reo Maori, ahakoa peka atu ki hea, haere ai kite haereere mana.
Ara pea te whakahe a etahi, whenei na: kite kore e korerotia te reo Maori i nga wahi katoa korero ai te tamariki, taihoa kua kore te tamaiti e whakaae he hua kei te korero i te reo Maori, i te mea ko etahi mahi noa iho ka taea ki tenei o nga reo. Engari ehara i te mea na te kore korero Maori i nga wahi katoa i mate ai te reo Maori. Waihoki, ehara i te mea ma te korero i te reo Maori i nga wahi katoa e ora ano ai.
Me waiho pea tenei whakaaro kia tarewa i konei. Heoi ano tenei, he ketuketu i te hinengaro e kitea ai he huarahi e taea ai te whakanoho tahi mai i te reo o nga tupuna mete reo Maori ote hunga e ahu atu ana ki roto rawa i te tau rua mano, e kore ai e kaha riro te titiro a te Maori ki tona ao, e kore ano ai hoki e kapo ki tana noho i roto i taua ao. Ka nui te rongo o te taringa i nga whakaaro epa ana kite ao hurihuri e noho nei tatou, a, ki te ora tonu te reo Maori me ahua whai tonu i nga huringa hou o te ao. Akene e tika ana te korero, engari kia tupato ano ra tatou, kei noho he kawenga ke ta to tatou reo, ara, kua kawe ke i te whakaaro o iwi ke.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19950701.2.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 8, Issue 2, 1 July 1995, Page 5
Word count
Tapeke kupu
1,656ĀKENE HE KŌRERO TAKURUA Muka, Volume 8, Issue 2, 1 July 1995, Page 5
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.