HE MIHI
Tera te makariri e whakanamunamu mai ra i te pae, nawai ra, kua tau nga waewae kite whenua. Ko te hukapapa mete powharu ona tapuwae; ko te ua tata mete hau tonga ona kahu.
Koinei etahi o nga tohu e mohiotia ai kua eke ano tatou kite wa o te takurua. Kei nga ingoa ano hoki o nga marama o tenei kaupeka etahi atu
tohu, ara, ko Pipiri, ko Hongongoi, ko Here-turi-koka, ina hoki, ka tau mai ana te hotoke, ma te piri tahi, ma te hongongoi rawa tatou e ora ai.
Ia tau, kei konei maua ko taku anuanu kite makariri e whakaaro ana e kore pea e hangai mai enei ingoa kite takurua i tenei tau, ite mea kei te mahana tonu te whenua, kaore ano i tino ngau mai te maeke. Engari eke rawa ki teTahi o Pipiri, ehara, kua wiri ano te tinana, mete whakaae o maua ko kauwae kekekeke, ae, ina ke te hangai o ena ingoa.
Heoi i oti, kaore e taea te aha, atu i te u kite whakaaro he huri ta tenei mea, te wa, a, a tona wa ra and hoki atu and ai te takurua kite pae o maramataka, ka tau ke mai ko nga waewae o Rehua.
Kaore noa iho i tino nui nga kaupapa hou hei whakaatu i te Muka i tenei o nga tanga, i te mea ko nga tino korero mo teTau o te Reo Maori, kua oti ke te korero i ta matou hautaka hou, a “He Taonga te Reo”.Tata tonu matou ka whakakotahi i enei tuhinga e rua, mo tenei tau noa iho nei. Engari i runga i te whakaaro o etahi i te Taura Whiri me noho motuhake te Muka, i te mea kua aua atu te wa e haere ana tenei o ana kaupapa, anei e puta motuhake tonu nei. Engari mete whakatau ano me kaha ake te noho mai o te wairua ngahau i roto i nga korero, kei totohu noa iho tenei waka kawe aro i te taumaha o nga utanga.
Atu i tenei, mau tonu e kite kua eke ano kite wa e whakawangia ai enei ngarangara korero a te Taura Whiri, kia mohio noa ai matou ki nga he, ki nga aha noa iho o enei korero. He tari kawanatanga ke hoki a te TauraWhiri, a, kaore e taea tenei mahi hoha nei te karo. Na reira, e inoi atu ana matou kia aro mai koutou kite rarangi patai e mau atu nei.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19950701.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 8, Issue 2, 1 July 1995, Page 4
Word count
Tapeke kupu
417HE MIHI Muka, Volume 8, Issue 2, 1 July 1995, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.