MIRIMIRI MAI, MIRIMIRI ATU
E whakapono ana te Taura Whiri kua eke tenei kite wa me aro mai te hunga hokohoko kite reo Maori, kaua mo te reo Maori te take, engari mo 6 ratou pukoro ke te kaupapa. No hea mai taku? No roto mai i nga matauranga tauhokohoko o te wa, kei reira e mea ana e whaihua ake ai nga mahi hokohoko, me whakahangai te kaihoko i ana whakatairangatanga taonga ki tetahi momo tangata. Ma te whakawhaiti i te ngahunga atu o ana kupu ki tetahi ropu, ka kaha ake te aro atu a taua ropu ki tana e hoko ana.
Ko nga kaimanako i te taiao tetahi kahui penei, ko te hunga taiohi ano tetahi, a, e mea ana matou ko te hunga korero Maori ano tetahi. Ina kei te ahua 200,000 nei te tokomaha o nga tangata e korero ana, e ako ana ranei i te reo Maori. Ka mutu, ia tau kei te piki haere tenei nui, a, ara ano te hunga kaore i te hiahia kite reo Maori hei reo korero m 5 ratou ano, engari kei te tautoko tonu i te kaupapa.
Me ki, mehemea e rima nga momo hopi kaka e taea ana te hoko, he rite katoa te nui, te utu, te pai, engari ko tetahi i whakatairangatia, i kakahutia ranei kite kupu Maori (mete reo Pakeha ano hei panui ma te hunga korero Pakeha anake), koina te momo hopi ka hokona ete hunga e ngakau nui ana kite reo Maori. Heoi ano e tutuki ai tenei maruapo, me tino hoko rawa e tatou tera momo hopi, kaua ko te mea ataahua ake nei te pouaka. Ki te kore e u, e kore tenei taniwha e whai niho.
Pera ano nga ratonga tumatanui. Mena i kaha ake ta ratou whakatairanga i a ratou mahi kite reo Maori, ka kaha ake ano hoki to tatou minamina kite tautoko i a ratou, te haere ke ai kite wahi reo Pakeha anake.
Mea ka akiakitia nga pou hokohoko o te motu, ahakoahoko rawa, hoko awhina ranei, kia reo Maori katoa a ratou mahi katoa inamata nei, mete maunga nei te ahua o te mahi, e kore pea e paku arohia mai
tenei tumanako, he uaua rawa ke hoki. Engari kite ata whakatakotohia tetahi ara mama nei kite wahi raorao me nga tohu awhina ano kite taha, akene pea ka taea te pae tawhiti a tona wa mete kore tonu e pau o te kaha.
Kua whakatakotohia e te Taura Whiri etahi tuaoma e torn hei takahanga ma nga pou hokohoko o Aotearoa. Me ki, ko te pae tata, ko te pae waenga, ko te pae tawhiti. Ka kaha ake te whakamahia o te reo Maori i roto i a ratou mahi, ka tata ke mai te pae tawhiti, mete aha ano no tatou katoa te whiwhi, no te kaihoko te whiwhi-a-moni, kite tika ta tatou tautoko i a ia, a, no tatou ano te whiwhi, kite kawea ana mahi kite reo Maori. Anei ra ta matou rarangi huatau i tapae ai kite aroaro o nga whakahaere, whare hoko o te motu: PAE TUATAHI: TE WHAKAAE KI TE REO MAORI 1. Te whakaae kia whakamaorihia to ingoa pakihi. 2. Ina koe tahuri ano kite tono panga tuhituhi, whakaarohia ake te rau atu i etahi korero ki te reo Maori. 3. Pera ano o puka panui, 5 puka tohu whakamihi ranei, tangia kia reorua. 4. Ina whakatu panui tohu koe ki roto, ki waho ranei o to tari, tena whakaarohia ake te tuhia o aua panui kite reo Pakeha mete reo Maori. 5. Kaore he raruraru ki nga peke mo te tuhi haki kite reo Maori. Tena whakaarohia ake te whakaae atu o tau nei whakahaere ki nga haki e tuhia ana kite reo Maori, ka panui, ka whakamohio ai ki au kaihoko me au kaimahi. 6. Ina tahuri koe kite panui whanui, tena koa rau atu i tetahi rarangi reo Maori, i tetahi korero peha ranei hei tautoko noa i nga mahi a tau na whakahaere, otira, hei whakamohio noa i a koe ano kite motu whanui.
7. Kimihia ko wai ma 6 au kaimahi kei te marama kite reo Maori. Mehemea kite - _ §gfc : whakaropuhia tenei hunga, ara noa atu nga hua e puta kite whakamahia te reo Maori. 8. Mea kite tuhia e au kaihoko 5 ratou wahi noho kite reo Maori, me pera ano tau tuhi. jj|I|SPAE TUARUA: TE KIMI HUARAHI g % E ORA TONU AI TE REO MAORI ;|j§ 9. Me whakarite ma tetahi o nga kaimahi taipakeke, turanga teitei ranei e whakahaere he kaupapa reo Maori, a, kia riro ko tenei tonu tetahi o nga tino mahi mana. 10. Whakaarohia ake te hua ote whakanoho i nga Ugl kaimahi matatau kite reo ki nga turanga panga tumatanui, ki nga turanga ranei e whai wahi atu ana kite hunga korero ite reo Maori, kite iwi whanui tonu, ki nga turanga ranei e whai wahi mai ana nga whakahaere papaho. 11. Whakaarohia te whakaputa i nga panui whanui me nga panui nupepa ki nga reo e rua, ara, . kia haere tahi tonu te reo Pakeha mete reo Maori, a, me whakauru hoki nga whakahaere papaho Maori ki o rarangi ingoa mo te tuku panui. : 12. Whakaarohia ake te whakaputa i nga puka j panui, i nga panui whakaahua me nga puka tari kite reo Pakeha mete reo Maori, ara, ko te katoa ranei, ko tetahi wahanga noa iho ranei. Mea kite whaia tenei ahua ka mama " }ake nga mahi o te tari, ka iti ake te moni e whakapaua ana i tera ka pau i te tanga puka reo - Maori noa iho, reo Pakeha noa iho ranei, a, i gsSSgjftuaatu i tenei ka poto ake te wa e mahi ana ki \ te tirotiro, i ona wa, e pehea ana te takoto o te puranga puka, e rahi tonu ana ranei, e pau haere ke ana ranei. 13. Me tono ki 6 kaimahi kia reorua te whakautu ite waea -me whakahua atu ite ingoa Maori jgllSlfp to koutou whakahaere mete ingoa Pakeha ano hoki.
PAE TUATORU: TE WHAKAMAHIA TONUHIA O TE REO 14. Me whakautu nga reta mai kite reo Maori. Kua tangia e te Taura Whiri i te Reo Maori tetahi pukapuka, Te Reo Maori mo roto i te Tari, hei awhina noa tenei. 15. Ki te haere a-tinana atu he kaihoko ki to tari me korero Maori atu mea ko tera tana i hiahia ai. Ma te mohio ou kite tokomaha o nga kaimahi korero i te reo e taea ai e koe te whakarite ratonga reo Maori. 16. Ki te kore he tangata hei korero Maori ki te hunga kaihoko e hiahia ana kite korero Maori, tera pea he whai hua ake te ki atu kia hoki mai ano a tona wae whakaturia ai he tangata korero Maori. 17. Ki te whai hua ki to pakihi me whakaaro ake kite whakatenatena i 6 kaimahi kite whakapai ake i o ratou pumanawa whakawhiti korero kite iwi Maori whanui ma te ako ite reo Maori, ara, me ata whakarite ano tetahi ahuatanga e mama ai, e whai hua ano ai kite hunga ka whai wahi atu. 18. Me whanui te whakatairanga kite hunga kaihoko, kaihoko ngoi torohu ranei, he ratonga reo Maori ta tou nei pakihi mea ko tera ta ratou i hiahia ai. 19. Tena whakaarohia ake te tahuri atu oto pakihi kite awhina, kite tautoko i nga ropu, i nga whakahaere tikanga Maori ranei o tou nei rohe. ngoi torohu - potential
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19940601.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 7, Issue 3, 1 June 1994, Page 7
Word count
Tapeke kupu
1,251MIRIMIRI MAI, MIRIMIRI ATU Muka, Volume 7, Issue 3, 1 June 1994, Page 7
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.