Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

HE INGOA MĀORI HOU MŌ NGA RĀ OTE WIKI

Nei noa ake etahi ingoa hou mo nga ra o te wiki hei whakaaro ake, hei whakamatau ake ma koutou, ma te hunga korero Maori i roto i nga kura kaupapa Maori, i nga kainga korero Maori, i nga whakahaere korero Maori.

I toko noa ake te whakaaro hei aha i whai tonu ai i nga kupu whakawhiti mai i te reo Pakeha? Kua roa te Taura Whiri e whakatakoto kupu hou ana, ko etahi o a matou kupu kua tangata whenua haere ke, penei i te rangahau mo te “research”, i te waea whakaahua mo te "facsimile", i te purongo mo te “report”, i te aha noa, i te aha noa. Engari kua tu ke

te ihu, kua komekome ke te waha i te ahua o etahi. Aua atu, me u tonu matou ki tenei mahi i whakaritea hei prkau ma te Taura Whiri. Ko nga kupu ka hinga, hei aha noa ra, engari ko nga kupu ka tu tonu mai, ana ia!

Pera ano enei i raro nei. Kaore i a matou te tikanga ina tu tonu, ina porowha ranei. Heoi ano he whakaaro mei kore noa e plrangitia mai e te ao korero Maori.

Kia mohio noa mai koutou i whai tonu matou i te takenga mai o te ingoa Pakeha. I nga ra o mua ko te Mane te ra whakanui i te marama. Na runga i tenei ahua ka whakaarahia ake tetahi o nga kupu tahito mo te marama, ara ko te mahina. Ka tapirihia tenei ki te kupu ‘ra’, ka whakataka mai ai ko te ma o te mahina kia poto ake ai, kia noho ke mai ko te Rahina hei ingoa hou mo te Mane.

Ko te Turei te ra whakanui i te aorangi o Mars. Ko to matou ingoa m 5 Mars, he mea whai tonu i te putake o taua ingoa, ara he atua no te pakanga. Na tenei ka noho ko Tumatauenga hei ingoa mo tera aorangi puwhero nei te ahua. I rite tonu te ahua o te mahi mo etahi atu. Heoi ano, kaore i whawhatia te Rahoroi mete Ratapu, ina hoki he ingoa whai tikanga ke enei, ehara i te kupu whakawhiti noa iho penei i te “Wenerei”, i te Paraire.

i Rahina (mahina =he kupu tahito mo te marama) Mane- te ra whakanui i te marama 1 Ratu Turei - te ra whakanui i a Tumatauenga (Mars) 1 Raapa Wenerei -te ra whakanui i a Aparangi (Mercury) I Rapare Taite -te ra whakanui i a Parearau (Jupiter) 1 Ramere Paraire - te ra whakanui i a Meremere (Venus) porowha - hinga

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19940601.2.7

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Muka, Volume 7, Issue 3, 1 June 1994, Page 6

Word count
Tapeke kupu
440

HE INGOA MĀORI HOU MŌ NGA RĀ O TE WIKI Muka, Volume 7, Issue 3, 1 June 1994, Page 6

HE INGOA MĀORI HOU MŌ NGA RĀ O TE WIKI Muka, Volume 7, Issue 3, 1 June 1994, Page 6

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert