HE INGOA MĀORI HOU MŌ NGA RĀ OTE WIKI
Nei noa ake etahi ingoa hou mo nga ra o te wiki hei whakaaro ake, hei whakamatau ake ma koutou, ma te hunga korero Maori i roto i nga kura kaupapa Maori, i nga kainga korero Maori, i nga whakahaere korero Maori.
I toko noa ake te whakaaro hei aha i whai tonu ai i nga kupu whakawhiti mai i te reo Pakeha? Kua roa te Taura Whiri e whakatakoto kupu hou ana, ko etahi o a matou kupu kua tangata whenua haere ke, penei i te rangahau mo te “research”, i te waea whakaahua mo te "facsimile", i te purongo mo te “report”, i te aha noa, i te aha noa. Engari kua tu ke
te ihu, kua komekome ke te waha i te ahua o etahi. Aua atu, me u tonu matou ki tenei mahi i whakaritea hei prkau ma te Taura Whiri. Ko nga kupu ka hinga, hei aha noa ra, engari ko nga kupu ka tu tonu mai, ana ia!
Pera ano enei i raro nei. Kaore i a matou te tikanga ina tu tonu, ina porowha ranei. Heoi ano he whakaaro mei kore noa e plrangitia mai e te ao korero Maori.
Kia mohio noa mai koutou i whai tonu matou i te takenga mai o te ingoa Pakeha. I nga ra o mua ko te Mane te ra whakanui i te marama. Na runga i tenei ahua ka whakaarahia ake tetahi o nga kupu tahito mo te marama, ara ko te mahina. Ka tapirihia tenei ki te kupu ‘ra’, ka whakataka mai ai ko te ma o te mahina kia poto ake ai, kia noho ke mai ko te Rahina hei ingoa hou mo te Mane.
Ko te Turei te ra whakanui i te aorangi o Mars. Ko to matou ingoa m 5 Mars, he mea whai tonu i te putake o taua ingoa, ara he atua no te pakanga. Na tenei ka noho ko Tumatauenga hei ingoa mo tera aorangi puwhero nei te ahua. I rite tonu te ahua o te mahi mo etahi atu. Heoi ano, kaore i whawhatia te Rahoroi mete Ratapu, ina hoki he ingoa whai tikanga ke enei, ehara i te kupu whakawhiti noa iho penei i te “Wenerei”, i te Paraire.
i Rahina (mahina =he kupu tahito mo te marama) Mane- te ra whakanui i te marama 1 Ratu Turei - te ra whakanui i a Tumatauenga (Mars) 1 Raapa Wenerei -te ra whakanui i a Aparangi (Mercury) I Rapare Taite -te ra whakanui i a Parearau (Jupiter) 1 Ramere Paraire - te ra whakanui i a Meremere (Venus) porowha - hinga
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19940601.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 7, Issue 3, 1 June 1994, Page 6
Word count
Tapeke kupu
440HE INGOA MĀORI HOU MŌ NGA RĀ O TE WIKI Muka, Volume 7, Issue 3, 1 June 1994, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.