TE KURA REO O MUA ATU
Ko Takitimu te pae maunga, Ko Te Raki-tauneke te wharenui, Ko Hine-o-te-iwi te wharekai, Ko Murihiku te marae, Ko Ngdi Tahu, ko Ngdti Mdmoe nga iwi, Ko Takitimu, ko Arai-te-uru nga waka.
Kua tatu, kua tau ko ta tatou kura whakawhena reo o muri atu ka tu kite marae kua huaina ake nei, i Murihiku, atu ite2B o Here-turi-koka kite 2 o Mahuru 1994. Ka whakaeke tatou a te ahiahi o te Ratapu, a mo muri tonu i te kai o te ata a te Paraire hiki ai te kura.
E uru mai ai koe me tuku mai e koe tou ingoa me tau moni utu i te taha (kotahi rau tara), kia tae mai kite tari nei i mua mai o te 29 o Hdngongoi 1994.
"Takaroa, takahe" Kia kore ai e hemanawa te noho, kei te katia te tokomaha ote hunga haere mai kite 60 tangata, no reira kia awe te whakauru mai kia whiwhi oranga ai koe. Ki te whakaroaroa mai, tera he huware noa iho te kai.
I whakaritea ai kia haria tenei hui ki Te Waipounamu, he hiahia no etahi o te hunga korero Maori o reira kia tau atu he kura penei ki tera taha o te Moana o Raukawa, kia mama ake ai te taea atu e te hunga kei reira e noho ana. Ko te tono i ea ai tenei wawata, na te whanau o te Kura Kaupapa Maori o
Arowhenua i Te Waihopai; na reira i whakatauria ai ki Murihiku tu ai. No reira e koutou, tatou ma kei Te Ika a Maui e noho ana, kia kaha rate penapena ukauka kia piki ake ai tatou kite tautoko ite reo tawhiri ote taitonga. A, ko koutou ma kei te Waka ke o koutou na tuohunga, e tino tumanako ana matou ka whai wahi mai koutou ki tenei kura whakapakari reo kei te kawea penatia atu. Nau ake tatou ki runga ra, ki reira whiriwhiri tonu ai i ta tatou taura whakaora reo Maori.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19940301.2.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 7, Issue 2, 1 March 1994, Page 6
Word count
Tapeke kupu
338TE KURA REO O MUA ATU Muka, Volume 7, Issue 2, 1 March 1994, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.