TE AROTAKE I TĀ MĀTOU KURA
I te mutunga o tenei kura, ka tohaina tetahi rarangi patai hei whakaki mai ma nga pia, he hiahia no matou i te Taura Whiri kia mohio ae ranei he whaitake ano kia haere tonu enei momo kura, a, me pehea e pai ake ai. Anei nga huatau i puta i tera arotakenga.
Kaore i tonoa kia tuhia te ingoa o te akonga, kei anipa te ngakau o te tangata e hiahia katoa ana kite whakahe i te ahua o nga mahi, engari ano i whakahaua kia tuhia te tau o tana ropu me kore e tupono ka kitea mai he "haukume-a-ropu" i roto i nga whakahoki. I whaihua ano te penei, engari taihoa nei kitea ai.
Ko te tino whakaaro i puta, ae, e whaihua ana enei momo kura ki ta te hunga whai mai titiro. Engari ahakoa i rata mai te nuinga o nga akonga kite nuinga o nga ahuatanga o a tatou mahi, ara ano etahi wahi kaore i orite nga whakautu mai. Me ki noa ake, ko te kaha o te whaihua ki ta ia ropu titiro, kei te ahua
tonu o te matatau o taua ropu. Ko nga ropu tino kaha nei te tautoko mai, te mihi mai, ko nga ropu matatau tonu. Ko te ropu autaia nei te matatau, i autaia hoki to ratou matareka mai kite ahua o nga mahi. Waihoki, ko te ropu ahua mea nei te reo, i ahua pera ano a ratou whakahoki. Kaore matou mo te whakahe i tera ahua, engari i taunaki noa ta ratou whera i ta matou i whakaohiti ai, ara, ehara tenei kura i te ohanga, ehara hoki i te kura whakaparirau noa, engari ia he pae huarewa hei whakahauora, hei whakangungu i te manu kua maro ke nga parirau, e matawara ana ki nga rongohua tikokekoke o te ao korero Maori.
Atu i nga urupounamu whanui kite ahua ote kura, i takoto ano etahi patai e pa ana ki ia momo mahi i whaia. I whakahaua nga akonga kia tohu mai mena e hiahia ana ratou kia nui ke ake, kia rite tonu, kia iti ke ake ranei te wa e whakapaua ana ki enei mahi. Anei te tapeke o a ratou whakahoki:
kia: NUI AKE "■■ RITE TONU ' iti ake WHAKATAKOTOTIKA - 69% 27% 4% kupuhou > 56% 40% 4% WHAKATAUKI r -50% 42% 8% kiwaha > 44% t- 54% ' :2% WHAKAMAORI 1 " 46% % 44% 10% WHAKAPAKEHA : ; 21% . ; i 55% 23%
Atu i nga whakahoki kite wahi ki nga mahi whakapakeha, ko te tino nuinga o nga whakahoki e mea ana kia iti ake te wa ka pau ki tetahi mahi i ahu mai i te ropu kaore i tino pai te reo. Engari ia ko te hunga tino matatau, ko ratou ke nga mea kaore i pai mai ki nga mahi whakapakeha. Ki te ata whakaarohia, ka tika hoki kia pera mai ratou, ina ra ka taea noatia e ratou 6 ratou huatau, a ratou ui makihoi te whakaputa kite reo Maori, ahakoa pehea nei te hohonu, te rereke, te aha ke ranei. E tino whakaae ana te Taura Whiri kia kaua rawa e waiho ma te reo Pakeha e kawe te whakaaro i roto i nga mahi o a tatou kura,
kawe a-waha, a-tuhi ranei. Me penei ke pea hei ingoa mo tenei mahi i nga kura o muri atu, "he whakamarama korero kite reo Maori and".
Engari ano ki to matou whakaaro, ka noho tonu he wa e whaihua ana te noho mai a te reo Pakeha ki roto i nga mahi, kaua hei reo korero, engari hei whakamatau, hei whakapakari noa i te ahei o te tangata kite whakaputa whakaaro kite reo Maori, ahakoa pehea nei te tauhou o te whakaaro kite hinengaro Maori. Ko nga mahi whakamaori taku e mea nei. Ki te tlhaehaetia nga tuhituhi Pakeha kua raua atu kite pukapuka hei whakamaori, ka whakakorehia tetahi o nga tino mahi e kitea ai te tohungatanga ote tangata kite reo Maori. Ehara ite tohu anake ote tangata ngaio kite whakairo kupu ki te reo Maori. Oti tonu ano e mea ana te Taura Whiri e oti pai ai he whakamaori, me matatau ano te tangata nana taua whakamaori, kite kore, auare ake te taea.
Ehara i te mea i kaha te whakahengia mai o tenei wahanga o nga mahi. I puta noa ai tenei kupu parahau, he rongo korero noku i a au e huri haere ana. Anei te korero i rongo ake nei au: "I raua atu he korero Pakeha mo te aha te take? I mahara au he mea ata tono mai matou kia waiho te reo Pakeha ki tera taha ke o te wahanui." No reira hei whakahoki noa tenei i tera pakirehua.
Te ahua nei kei te pai noa iho te roa ote hui kite tino nuinga. Tokorima nga pia i tohu mai me roa ake, karekau he tangata i tohu mai me poto ake.
Mo te taha kite moni whakauru, kite kotahi rau tara ra, e ahua whakapae ana au kaore etahi i marama ki te patai. Tokorima nga tangata i mea mai kaore i ea ta ratou moni i whakapau ai kite hui. Engari atu ita ratou whakahoki ki tenei patai, i tautoko katoa mai i nga ahuatanga o te kura.
Hei whakatauira noa i tenei whakapae aku, i penei
nga whakahoki a tetahi. I te wahanga whakaatu i te pai o ia mahi, kaore i heke tana i whakaporohita ai i raro i te wha (= "pai"), a, i te tino nuinga o te wa, i tohua ketia ko te rima (= "mutunga ke mai nei o te pai"). Mo te wahanga whiri whiri i te nui o te wa kia pau ki ia mahi, ka tohu mai te tangata nei kia nui ake, kia rite tonu ranei te wa. Waihoki, anei ana ano kupu i tapiri ai ki tana rarangi patai "Kei tepai rawa atu nga mahi ki ahau nei kua tutuki te kaupapa i haere mai au .... kei te tino pai nga mahi i whakahaeretia. " Na, e mea noa ana au mena i pera rawa te pai o te kura ki tana titiro, he aha ke i pera ai tana whakaaro kite autaia kotahi rau tara ra i whakaritea mo te whakauru mai? Tokowha nga mea i penei te taupatupatu o nga whakahoki.
Anei ano tetahi o nga patai i whakaurua hei whakahoki - -.'-■- ■'•.-.- . ■■ . . •,■■■',''• ■ ■ mai ma nga akonga: "Mena he whakaaro atu ano ou e pai ake ai te whakahaeretia o tenei kura, tena koa tuhia mai." He nui nga whakaaro whaitake i puta whakaaro ake ma te Taura Whiri, ara, ko enei e whai ake nei: ♦ menuiaketewakapaukingaturewhakatakoto tika i te kupu, engari me noho topu, kia kore ai e taupatupatu nga whakamarama; ♦ me whaiwahi mai he mahi whakaari, korero :'■■■; paki, tito waiata, hakinakina; ♦ me rau atu he moteatea kite pukapuka mahi hei whiriwhiri, hei whakamahuki ma te hunga ako; ——...._.:_:_ - ~:___ ;> .. - ♦ memoe ite awatea, me whakata ranei ite ' ahiahi, ka mahi ke ai ite po; ♦ he mahi whaihua ano te whakarongo noa ki nga pukorero mete tuhi ans i nga kupu hou.
Koia nei nga huatau i puta ake i te arotakenga i ta matou kura. Engari ko te whakautu i uruhau ai te Taura Whiri, i whakatau ai matou ae, he patanga ano kei roto i tenei whainga a matou, ko te whakaaro i puta ki tenei tapaetanga korero e whai ake nei: "Na tenei kura au i whakahau kia whakamatau tonu kite whakapai noa ake i taku matatau kite reo Maori i
aau ka hoki nei kite kdinga. " O nga tangata e 52 i whakakl mai i te rarangi patai, kotahi noa iho te tangata kaore i whakaae mai ki tenei korero. Mehemea na tenei kura i hihiri ake ai te ngakau o te tino nuinga kite rukuruku i nga wai whakaora ote reo Maori, kei hea hoki he hua i tua atu i tera?
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19940301.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 7, Issue 2, 1 March 1994, Page 4
Word count
Tapeke kupu
1,316TE AROTAKE I TĀ MĀTOU KURA Muka, Volume 7, Issue 2, 1 March 1994, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.