Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

TE KURA REO I WAIMĀRAMA

Ko te reo tawhiri no nga hapu o Waimarama, ko te reo tautoko i te karanga no te whiti, no te uru, no te muri, no te tonga, ko te hemonga i whakarauika mai ai tenei tira a te Taura Whiri ki runga o Taupunga, ara ko to tatou reo Maori kia ora tonu, no te katoa.

Tona rima tekau nei nga tangata i tau mai hei pia ma te Taura Whiri. He mea whakaropu enei akonga i runga ito ratou matatau kite reo, kia kore ai te hunga tino mohio e hoha i a pakiki ma, i a whakaroaroa ma, kia kore ai ranei te hunga kei raro ke e putu ana e hopohopo, e whakatenetene kite patai i nga patai e taea ai a runga ake.

Kitea ana i konei te tangongitanga o te matatau 0 te iwi Maori ki to tatou reo. Ko tera o tatou ka mahuki ake i roto i nga mahara, ko to tatou kuia i haere mai i te nuku o te whenua, ko Tunganekore. 1 a au ka whakaaro ki tenei kurapae i tau mai ki waenganui i a tatou, ka hoki auau mai nga huatau ki nga korero mo Te Puhi-huia, kei reira nei te kupu e hangai ana ki tenei kuia: "Anana! Mete maure ka puta ake i te pae!"

I autaia tonu te tokomaha o te tangata matatau

nei i whakauru mai kite kura. Ara te Taura Whiri te maharahara atu ra me pehea hoki e ea ai te haramai a tenei mapu, ina hoki, i whakaritea te nuinga o nga mahi mo te hunga e hangere noa ana te kete, kaua mo te hunga kua puhake ke a ratou tihaka reo Maori. Heoi ano, mena i eke ta matou i manakanaka ai, ara, kaore i puta he maramatanga hou ki nga mea matatau, kare tetahi i korero mai; i pera hoki te wairua o tenei ropu, otira o nga ropu katoa.

Ara ano etahi tangata autaia nei te matatau kite reo, heoi ano te mate kua tupuria e te maheuheu, na te waia rawa pea kite korero Pakeha, a, ka riro ma tenei hui e pahika nga paewhenua reo Pakeha kua tupa ake. I reira hoki etahi tahae, tera tonu no enei tau tata nei i hurikiko ai kite reo Maori, a, ko te whakawhirinaki atu ki nga whakatakoto o tera o nga reo kei te kowaowao i to ratou ahei kite whakaputa whakaaro, he wairua Maori ano kei roto.

Ko nga mahi i kitea mai e te Taura Whiri hei whakaoti ma te hunga ako, i ahua rite ki era i whakaritea atu ki nga hui o mua atu. Kaore matou i te plrangi kia puruatia te moko mo te purua noa iho te take, engari akene pea ma reira rawa e mau ai te moko mo ake tonu atu, te muhani noa ai! Ka mutu, kaore tetahi tangata kotahi i mea mai he kai noa iho ma te heihei a matou mahi i whakatakoto ai.

"Ahiahi pdhorehore, ata pahorehore. " Ko te pai o nga hui raumati, he moata te takiritanga mai o te ata, a, he nui nga mahi ka oti i mua i te hurunga ake o te ra. I whakaritea mo muri ra ano i te wahanga ako tuatahi matou parakuihi ai, na runga i te whakaaro ka eke rawa kite haora mo te kai, kua tino hiakai tonu. Otira, tae rawa ake kite tuhoetanga o te ra, kua pahore ke a tuara i te nui o nga mahi kua oti, a, kite kore te tangata e matapopore, ka pahore hoki a peha i te ngaunga

mai a Tama-nui-te-ra. I a matou i tera kainga pakapaka, ka tino kitea te whakatinanatanga o te whakatauki ra, "ko Rehua whakaruhi tangata". Ahakoa oma atu ki hea, kite mahau ranei ote whare, ki raro ranei i te "whiro tangiweto" o te marae, parohea ana tera te tangata i te kaha mai o te ra.

E rua atu ano nga wahanga ako ka tu i te ahiahi, e rua haora ano te roa. No muri mai i te kai o te kakarauritanga o te ra, ka whakaturia etahi kuia tino matatau nei kite korero, kia rongo noa ai nga taringa i nga reo o tena iwi, o tena iwi, kia kore ai e taunga rawa kite reo kotahi.

Ko Ruruhira Robin tetahi i korero ki a matou, ko tana he whakatauira mai i te reo o Ngati Kahungunu. Ko tana korero i hiki ai te manawa, ko te whakamohio mai no te ekenga ra anotanga kite rua tekau ma rima o ona tau i whakaarorangi ai te ngakau kite reo Maori. Kaore ke aia i whangaia mai kite reo iaia e tamariki ana, kaore ranei i whai atu i te reo i te wa o tona taiohinga. Engari mea koe ka rongo i te reo o tenei kuia inaianei, e tino uaua ana te whakapono atu ki tera korero. I manahau ai te ngakau i te mea ko te kuia nei, koia te tauira hei whakamaunga atu ma te hunga taiohi e pohehe ana kua eke ke te wa ki a ratou, kua maro ke te arero, nga taringa, nga wahi katoa e mau ai te reo. Nei noa ta te Taura Whiri kite hunga pera, kite tino kohaetia tetahi taonga, ka mau a tona wa, ka pa tau kite kore, tino kore nei e mau.

Tena ia, kia hoki ake au kite tahuhu o aku korero. I roto i te Muka whai mai i ta tatou kura reo i tu ki Kirikiriroa, ka ksrerohia te wairua ataahua i puta i ta matou noho tahi, a, i pera ano te wairua i tau ki runga i a matou i tenei hui. Kotahi noa iho pea te tangata i haere mai i te kainga o te nganehenehe, engari katoa etahi atu i haere mai i runga i te ngakau mahorahora, he marama pea no ratou kite kaupapa o te hui. Ahakoa pau te hau o te nuinga i

te ra kotahi, kaore tetahi mea kotahi i noho atu kite tuarongo o te whare tangi meme mai ai, i rere atu ranei ki wiwi, ki wawa karo mai ai, engari i noho ke mai kite whakawhanui, kite whakahohonu i o ratou reo. E tino mihi ana a roto i a au ki tenei ahua, ina hoki e noho tonu ai to tatou reo Maori kite ao marama nei, me matua kauawhi, me matua taute e tatou katoa. Ma konei rawa e kumea mai ai tenei kahurangi kamehameha i te whatu te kore e pataritari mai nei.

A kati, me mutu te rere a te pene i konei. Kei te hau kainga, kei nga tohunga o te rauhi, me pehea hoki he korero maku ki a koutou mo ta koutou tautoko mai i tenei kaupapa nui a te Taura Whiri. Me penei noa ake, "Nau te kokomo, he tu mahana taku."

Noho ake ra mete aroha.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19940301.2.4

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Muka, Volume 7, Issue 2, 1 March 1994, Page 2

Word count
Tapeke kupu
1,160

TE KURA REO I WAIMĀRAMA Muka, Volume 7, Issue 2, 1 March 1994, Page 2

TE KURA REO I WAIMĀRAMA Muka, Volume 7, Issue 2, 1 March 1994, Page 2

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert