TE KURA REO I WAIMĀRAMA
Ko te reo tawhiri no nga hapu o Waimarama, ko te reo tautoko i te karanga no te whiti, no te uru, no te muri, no te tonga, ko te hemonga i whakarauika mai ai tenei tira a te Taura Whiri ki runga o Taupunga, ara ko to tatou reo Maori kia ora tonu, no te katoa.
Tona rima tekau nei nga tangata i tau mai hei pia ma te Taura Whiri. He mea whakaropu enei akonga i runga ito ratou matatau kite reo, kia kore ai te hunga tino mohio e hoha i a pakiki ma, i a whakaroaroa ma, kia kore ai ranei te hunga kei raro ke e putu ana e hopohopo, e whakatenetene kite patai i nga patai e taea ai a runga ake.
Kitea ana i konei te tangongitanga o te matatau 0 te iwi Maori ki to tatou reo. Ko tera o tatou ka mahuki ake i roto i nga mahara, ko to tatou kuia i haere mai i te nuku o te whenua, ko Tunganekore. 1 a au ka whakaaro ki tenei kurapae i tau mai ki waenganui i a tatou, ka hoki auau mai nga huatau ki nga korero mo Te Puhi-huia, kei reira nei te kupu e hangai ana ki tenei kuia: "Anana! Mete maure ka puta ake i te pae!"
I autaia tonu te tokomaha o te tangata matatau
nei i whakauru mai kite kura. Ara te Taura Whiri te maharahara atu ra me pehea hoki e ea ai te haramai a tenei mapu, ina hoki, i whakaritea te nuinga o nga mahi mo te hunga e hangere noa ana te kete, kaua mo te hunga kua puhake ke a ratou tihaka reo Maori. Heoi ano, mena i eke ta matou i manakanaka ai, ara, kaore i puta he maramatanga hou ki nga mea matatau, kare tetahi i korero mai; i pera hoki te wairua o tenei ropu, otira o nga ropu katoa.
Ara ano etahi tangata autaia nei te matatau kite reo, heoi ano te mate kua tupuria e te maheuheu, na te waia rawa pea kite korero Pakeha, a, ka riro ma tenei hui e pahika nga paewhenua reo Pakeha kua tupa ake. I reira hoki etahi tahae, tera tonu no enei tau tata nei i hurikiko ai kite reo Maori, a, ko te whakawhirinaki atu ki nga whakatakoto o tera o nga reo kei te kowaowao i to ratou ahei kite whakaputa whakaaro, he wairua Maori ano kei roto.
Ko nga mahi i kitea mai e te Taura Whiri hei whakaoti ma te hunga ako, i ahua rite ki era i whakaritea atu ki nga hui o mua atu. Kaore matou i te plrangi kia puruatia te moko mo te purua noa iho te take, engari akene pea ma reira rawa e mau ai te moko mo ake tonu atu, te muhani noa ai! Ka mutu, kaore tetahi tangata kotahi i mea mai he kai noa iho ma te heihei a matou mahi i whakatakoto ai.
"Ahiahi pdhorehore, ata pahorehore. " Ko te pai o nga hui raumati, he moata te takiritanga mai o te ata, a, he nui nga mahi ka oti i mua i te hurunga ake o te ra. I whakaritea mo muri ra ano i te wahanga ako tuatahi matou parakuihi ai, na runga i te whakaaro ka eke rawa kite haora mo te kai, kua tino hiakai tonu. Otira, tae rawa ake kite tuhoetanga o te ra, kua pahore ke a tuara i te nui o nga mahi kua oti, a, kite kore te tangata e matapopore, ka pahore hoki a peha i te ngaunga
mai a Tama-nui-te-ra. I a matou i tera kainga pakapaka, ka tino kitea te whakatinanatanga o te whakatauki ra, "ko Rehua whakaruhi tangata". Ahakoa oma atu ki hea, kite mahau ranei ote whare, ki raro ranei i te "whiro tangiweto" o te marae, parohea ana tera te tangata i te kaha mai o te ra.
E rua atu ano nga wahanga ako ka tu i te ahiahi, e rua haora ano te roa. No muri mai i te kai o te kakarauritanga o te ra, ka whakaturia etahi kuia tino matatau nei kite korero, kia rongo noa ai nga taringa i nga reo o tena iwi, o tena iwi, kia kore ai e taunga rawa kite reo kotahi.
Ko Ruruhira Robin tetahi i korero ki a matou, ko tana he whakatauira mai i te reo o Ngati Kahungunu. Ko tana korero i hiki ai te manawa, ko te whakamohio mai no te ekenga ra anotanga kite rua tekau ma rima o ona tau i whakaarorangi ai te ngakau kite reo Maori. Kaore ke aia i whangaia mai kite reo iaia e tamariki ana, kaore ranei i whai atu i te reo i te wa o tona taiohinga. Engari mea koe ka rongo i te reo o tenei kuia inaianei, e tino uaua ana te whakapono atu ki tera korero. I manahau ai te ngakau i te mea ko te kuia nei, koia te tauira hei whakamaunga atu ma te hunga taiohi e pohehe ana kua eke ke te wa ki a ratou, kua maro ke te arero, nga taringa, nga wahi katoa e mau ai te reo. Nei noa ta te Taura Whiri kite hunga pera, kite tino kohaetia tetahi taonga, ka mau a tona wa, ka pa tau kite kore, tino kore nei e mau.
Tena ia, kia hoki ake au kite tahuhu o aku korero. I roto i te Muka whai mai i ta tatou kura reo i tu ki Kirikiriroa, ka ksrerohia te wairua ataahua i puta i ta matou noho tahi, a, i pera ano te wairua i tau ki runga i a matou i tenei hui. Kotahi noa iho pea te tangata i haere mai i te kainga o te nganehenehe, engari katoa etahi atu i haere mai i runga i te ngakau mahorahora, he marama pea no ratou kite kaupapa o te hui. Ahakoa pau te hau o te nuinga i
te ra kotahi, kaore tetahi mea kotahi i noho atu kite tuarongo o te whare tangi meme mai ai, i rere atu ranei ki wiwi, ki wawa karo mai ai, engari i noho ke mai kite whakawhanui, kite whakahohonu i o ratou reo. E tino mihi ana a roto i a au ki tenei ahua, ina hoki e noho tonu ai to tatou reo Maori kite ao marama nei, me matua kauawhi, me matua taute e tatou katoa. Ma konei rawa e kumea mai ai tenei kahurangi kamehameha i te whatu te kore e pataritari mai nei.
A kati, me mutu te rere a te pene i konei. Kei te hau kainga, kei nga tohunga o te rauhi, me pehea hoki he korero maku ki a koutou mo ta koutou tautoko mai i tenei kaupapa nui a te Taura Whiri. Me penei noa ake, "Nau te kokomo, he tu mahana taku."
Noho ake ra mete aroha.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19940301.2.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 7, Issue 2, 1 March 1994, Page 2
Word count
Tapeke kupu
1,160TE KURA REO I WAIMĀRAMA Muka, Volume 7, Issue 2, 1 March 1994, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.