TE HUI KI TE KĀHUI KAUMĀTUA 12 - 16 O MAHURU 1993
Whakaopeti ana, whakamene anaki Tamaki-makau-rau te aparangi tunohunohu i runga i te konga o te reo tawhiri o te Ahorangi.
Ko te kaupapa o tenei hui, he whiriwhiri i nga ahuatanga o te reo kua kore i kaha te mshiotia; ona rere tika, ona takoto tika, ona kupu tika. I peneitia ai i te mea kua roa etahi o tatou e whenakonako ana ki te reo tuturu e whenumi haere nei i te rongonga taringa, kua roa hoki e uhupoho ana kite reo Maori "hou" kei te tipu ake i nga kura, i nga kainga, i nga wahi katoa e akona ana te reo Maori.
Ahakoa whanui tonu te anga a nga kupu whakataki i runga ake nei, he take whaiti ano i karangahia ai tenei hui tatari reo. Kei te putanga o mua mai i tenei (to te hotoke putanga) e mau ana nga korero mo te Tauakl Marautanga Reo Maori kua riro ma Hine-i----haea Murphy ma e whakahaere i raro i te maru o te Taura Whiri. Katoa nga ahuatanga kite reo i whakaritea hei whiriwhiri ma tenei kahui kaumatua, kei te hiahiatia mo roto i taua Marautanga, kia mama ake ai te wahi ki nga kaiwhakaako kaore nei i pakeke mai kite reo.
Ko te mate hoki, e kore e aro i te tangata no na noa nei i korero Maori ai me pehea e uru atu ai te wairua Maori ki roto i ana korero. Me pehea hoki e waia ai
tona hinengaro kite kupu makatika, kite kore e rite tonu te rangona o nga tauira totika? Ina whakatinanahia tana e hiahia ana kite kupu, ae pea, he mea tiki atu i te reo Maori, engari ehara i te rerenga Maori tuturu kite taringa i whangaihia kite waiu o te reo i tona ukaipotanga.
Tekau ma wha nga kaumatua i pohiritia kia haere mai, engari i runga ano i te aki a rurutake, a tupoupou, tokoiwa ratou i tae-a-tinana mai. E wha ra ratou e matapaki tahi ana, e nonoke tahi ana, e hohehohe tahi ana. Katoa a ratou korero i mau kite ripene, a, i patopatohia ano hoki kite rorohiko. Ka noho enei korero hei matatiki mo nga kaituhi i te Marautanga Reo Maori, me nga kaiwhakaako a tona wa.
Ahakoa i oti pai nga mahi i hiahia rate kai whakahaere kia matua whiriwhirihia, ara ano etahi wahi me ata tirotiro ano e tenei aparangi. E whakaaro ake ana matou i te Taura Whiri me whakaemi mai ano tenei ropu a te marama o Kohi-tatea 1994, ki reira whakaoti ai i tenei mahi wheuaua.
He nui nga awangawanga i puta i tenei kahui matapuputu kite ahua ote reo hou kei te takitaki ake. 1 ki mai tetahi "kua onepunga noa te reo o naianei". Ko ta tetahi atu: "kua maroke noa iho, kaore he wana".
He tika tonu ta ratou, engari ko taku e manawaru nei, kei a ratou tonu te rongoa mo tenei mate, a, kei a matou pea i te Taura Whiri te waka e ii ai tenei rongoa ki uta. E whakapono ana au ka taea te reo onepunga o naianei te whakamomona ake, te whakamakuku ake, kia ahua rite ai te reo kei tua i te awe mapara kite reo i a nunui ma, i a roroa ma kua riro ki tua o te pae o maumahara. Kei aua noa atu pea te wa e taea ai te ki, ae, kua eke, eke panuku, eke tangaroa, engari anei tonu au te whakapono nei ka taea, mena ko tatou katoa kei tenei whakaaro.
Engari ano, kei nga kaiwhakaako a tua atu. Kia oti mai te wahi ki enei tohunga kite whakairo kupu, ka whakaurua atu kite Tauakl Marautanga a ratou kupu, a ratou kiwaha, a ratou whakatauki, me 6 ratou whakaaro kite reo Maori, ka tohatoha ai ki nga kura rumaki o te motu hei arahi, hei awhina i a ratou. Hei reira ra ano puta ai kite ao nga hua o tenei wananga reo Maori e korero nei au.
"Tera te ra kei tua o Tawauwau e whiti ana."
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19930901.2.9
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 6, Issue 4, 1 September 1993, Page 8
Word count
Tapeke kupu
689TE HUI KI TE KĀHUI KAUMĀTUA 12 – 16 O MAHURU 1993 Muka, Volume 6, Issue 4, 1 September 1993, Page 8
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.