TE MAHI RANGAHAU REO MAŌRI A TE TAURA WHIRI
Nei noa ake ra nga ahuatanga o te mahi rangahau reo Maori ka taea te korero i tenei kaupeka. No na tata nei i puta ai te purongo matua e ata whakamarama ake ana i nga ahuatanga mokitokito katoa o tenei mahi; ona piki, ona heke, ona ahuatanga papai katoa, ona hemanawatanga katoa atu hoki. Otira, me uru mai ki konei he punua korero ma te hunga penei i ahau nei - kaore ke e oti tetahi wharangi kotahi te panui, kua hiahia puta ki waho kite momi hau!
Heoi ano ra, anei taku i kite ai hei tuhi kia marama mai ai koutou ki nga mahi rangahau i tutuki i roto i te torn marama kua hori.
No te wiki tuatoru o Pipiri i oti ai te mahi uiui a nga kaipatai wha tekau i nga rohe e wha, katahi ka timata te toro atu ano i tetahi tekau orau (10%) o te hunga i uiuitia kite kimi i o ratou ake whakaaro ki tenei rangahautanga -me pehea e tika ake ai, me pehea hoki e iti ake ai te hoha kite hunga whakahoki patai. I whakaporearea tuaruatia enei kainga na runga i te hiahia kia whakamahia a ratou korero i whangai mai ai hei whakatikatika i te mahi rangahau whanui. He "whakamatau-muri" tenei e ki ana te Pakeha.
I te wa tonu e haere ana tenei whakamatau-muri, i te whakaurua atu ano hoki nga whakautu a te hunga i uiuitia ki ta matou rorohiko. I haere tahi enei mahi kia oti katoa ai i mua i te ra i whakaritea mo te hui whakakopi. I penei rawa ai te whawhaitia i te mea kare he take ote whakatu hui kite ata whiriwhiri i tetahi take mena kua wareware noa atu he aha ta tatou e whiriwhiri nei.
No te 9 o nga ra o Hongongoi tenei hui i tu ai. I tae katoa mai te ropu whaiti (na ratou nei te rarangi patai i mahi mai), nga kaiwhakahaere me tetahi kaipatai mai i ia rohe, me etahi atu i ngakau nui mai kite kaupapa. Kaore i arikarika te puta mai o nga korero mo nga piere i kitea e tena, e tena. Te mutunga ake kua matatatata katoa ta matou rarangi patai, tae atu hoki kite tikanga rangahau i arumia.
Mena ko te rangahautanga matua tenei, pouri ana tera te ngakau i te korenga o te rarangi patai i eke ki nga panekiretanga i wawatatia. Engari na te mea he mahi whakatauira noa iho tenei, ka taea nga wahi hapa te tapitapi. Waihoki, koina tonu te mahi a te rangahautanga whakatauira, he whakaatu hapa hei whakatikatika.
Kati, hei whakatauira noa ake, anei etahi o a matou patai hei tirotiro ano: I maharahara etahi o te hunga i uiuitia ki nga patai mo te mahi, kei naomia a ratou whakahoki e te ringa kaha o te Tari Mahi, o te Tari Toko i te Ora ke ranei. Engari korekore ana 6 matou panga atu ki era whakahaere, kaore hoki e tika kia pera te whakamahia o nga whakahoki i homai i runga i te ngakau mahorahora, no reira kaore he take i matawhiwhiu ai.
I pera ano etahi ki nga patai mo te pouaka whakahaehae. I taua wa kaore i aro i a au he aha i pera rawa ai te matawhaiti ki enei patai (i te mea e pa ke ana kite matakitaki whakaari reo Maori penei i Te Karere) engari no muri mai i nga uiuinga ka whakamohio mai tetahi, no taua wiki tonu i tae atu ai tetahi reta whakahakahaka e whakahau ana kia matua hoko raihana nga tangata whai pouaka whakaata, kite kore, ka mau i roto ite wa, a, ka whiua. Na whai ano!
Ara atu ano tetahi momo hapa i kitea. I te whakamatau-muri, he nui nga mea i ki mai i roa rawa etahi o nga patai, a, kaore i marama etahi o nga kupu "hou" o roto. He tika ta ratou; i ahua roa tonu
etahi o nga patai, mete aha ano, tae rawa kite mutunga kua ngaro noa te ia o te korero.
Mo te taha ki nga kupu "hou", kei te he te whakatau he nui ona kupu "hou", tino hou nei. Kotahi noa iho pea te kupu i ata hangaia e te Taura Whiri mo roto i te rarangi patai. Ko te tino nuinga o nga kupu "hou", no mai ra ano ke. Engari ano e whakaae ana au ki ta tetahi i ki mai "kaore he take o te whakauaua mo te uaua noa iho te kaupapa". He wa tona me whakamahi nga kupu kaore i te tino mohiotia (penei i te Muka nei!) engari kaua mo roto i tetahi rarangi patai rangahau. Na reira i oti ai te whakaaro me tuhi ano ki tetahi reo e ngawari ake ai te marama atu.
He take and pea i kotiti ai. Na te mea he korero Pakeha anake etahi o nga tohunga rangahau i whai wahi mai ki tenei mahi, i tuhia tuatahitia te rarangi patai ki to ratou na reo, ka huri ai ki to tatou. E whakapae ana etahi na te pera i kore ai e uru te wairua Maori ki roto i te rarangi patai Maori. Ae ra, ko taua raruraru ano i korerotia ra i tera putanga o te Muka!
Akene pea kua takaroro haere nga kamo, no reira me mutu ake i konei. Heoi ano e tino mihi atu ana ki nga tangata katoa i whai wahi mai ki tenei mahi nui a matou, ki nga kaimahi, otira kite hunga na koutou nei nga korero kua noho hei takenga mai mo tenei rangahautanga. Kei te noho nama atu te Taura Whiri ki a koutou katoa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19930901.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 6, Issue 4, 1 September 1993, Page 5
Word count
Tapeke kupu
960TE MAHI RANGAHAU REO MAŌRI A TE TAURA WHIRI Muka, Volume 6, Issue 4, 1 September 1993, Page 5
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.