NGĀ KURA WHAKANGUNGU KAIWHAKAAKO
Kei te nui nga korero e rere ana i te takiwa mo nga huatau o te Taura Whiri ki nga kura kaupapa Maori. Kaore pea 5 matou manakanaka mena i tika nga korero kei te puta ake. Engari ko nga korero e rongo ake nei au, kaore e tino ahukahuka ana ki 6 matou whakaaro i puta ai, mete aha ano kei te waua te Taura Whiri e te ngutu.
E korero ana au mo nga kaiwhakaako me to ratou matatau kite reo Maori. Kei etahi nupepa e kia ana, kei te awangawanga te Taura Whiri kite reo tapepe o nga kaiwhakaako e noho ana hei tauira mo nga tamariki, me etahi korero ahua pera te timo. Engari i mahue te ki ko te wahi ki nga kura whakangungu kaiwhakaako ke ta matou e tino whakahe nei, kaua
ko nga kaiwhakaako. Me aha ke i wa ratou nei? Ko ahau ano he kaiwhakaako i nga tau ki muri. I era wa, noku tetahi reo mutunga ke mai nei o te pakoki, engari i riro tonu mai tetahi mahi whakaako, he kore no tetahi mea pai ake i tono i te turanga ra. Engari i a au ka rarapa whakamuri, he kohuru reo ke taku mahi i aua wa. Na, kaore au mo te whakaiti tangata penei i a au nei, engari ko taku ke e whakaari ana, ki te kore tatou e whakapau kaha kite kimi rongoa hei patu i tenei ahuatanga kino, ka noho pera tonu a mate noa to tatou reo.
He rite tonu te whakaarahia ake o tenei take e te Taura Whiri. Ko te tino rongoa ki ta matou nei titiro, me waiho ko te reo Maori anake hei reo whakangungu i roto i nga kura kaiwhakaako. Mena he reo Maori a roto, me pehea hoki e kore ai e kaha ake te reo Maori o nga akonga kei te tomo atu?
Ehara tenei i te whakaaro hou. No tera tau i whakawateatia ai e te Tahuhu o te Matauranga tetahi putea ahua nui tonu (kotahi miriona tara) hei whakatu whakaakoranga penei. Engari ko te mate, kei te noho paratl noa iho nga tangata e tika ana kia tu hei kaiwhakangungu mo roto i tenei momo kura. Tokorua, tokotoru pea nga tangata totika kei ia kura whakaako e whakamomori ana kia tika a ratou mahi, engari me uaua ke ka pahure i te tokorua noa iho. Ahakoa huri ki hea, ko taua ahua ano. Na tenei ahua kei te toe tonu tetahi wahanga o taua putea, he ruarua no nga tono i eke ki ta nga paearu i whakarite ai.
Na reira te tapae atu nei me whakanoho nga pukenga totika kite wahi kotahi, a, katoa nga akonga e hiahia ana kia kaiwhakaako kura kaupapa Maori ratou, me matua haere ki reira, whakangungua ai.
Engari ka noho tonu ko nga take putea me nga take torangapu hei whakararuraru i a tatou. Ko te huarahi poto e ea ai tenei moemoea, me whakamahi tetahi kura kaiwhakaako kua roa ke e tu ana. Ki te whaia he ara ke, kei te ki mai nga mea mohio i te Tahuhu ka ahua roa tonu te wa, a, e kore tonu pea e tutuki ta tatou e wawata nei. Ko te mate ia, ko wai te tumuaki rorirori ka tuku i ana kaimahi tino pai kia haere ki wahi ke whakaako ai, te pupuri tonu ai ? Ko wai hoki te pukenga rorirori ka wehe mai i tetahi kaupapa whakaako kua maro ke te haere, ka uru ke ai kite korokoro o te Parata? Ko wai hoki te whanau e kskeko ana kite neke ki wahi ke noho ai, mo te mahi noa iho te take? Koia nei o tatou momo urupounamu hei whakahoki, e tatou ma!
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19930901.2.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 6, Issue 4, 1 September 1993, Page 6
Word count
Tapeke kupu
630NGĀ KURA WHAKANGUNGU KAIWHAKAAKO Muka, Volume 6, Issue 4, 1 September 1993, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.