I TAIWHENUA, I TAIRANGI
Nei rate murare kua tau mai i ona kokewatanga, i ona whakatihaketanga i te nuku o te whenua, i te nuku o te rangi kite kimi matauranga, kite whakawhitiwhiti whakaaro, kite tirotiro i nga ahuatanga mo tenei mea mo te ora o te reo, mo te korerotia whanuitia o te reo, mo te mau o te reo. Ahakoa haere ki hea, e kaha ana te manukanuka o nga iwi tangata whenua kite ora tonu o 6 ratou ake reo i roto i nga taupehi mai a o ratou kawanatanga, a te huhua noa iho o nga iwi kei 6 ratou whenua e noho ana.
Heoi ano me penei noa ake te whakararangi haere o nga wahi i tae ai au me nga korero i rongo ai au. Kan at a I haere au ki tetahi hui i whakaturia e te Whare Wananga o McGill i Montreal hei tirotiro i te ahua o nga reo ake o te rohe o Quebec. Ko te ropu i hui tahi ai matou n 5 te tangata whenua, a, katoa nga korero i puta kua korerotia ketia e tatou i konei na reira kaore he take hou i puta ake e hiki ai te manawa,
e titi ai te uruhau, engari ia i pa kaha mai ko te ngahinapouri. Ko nga reo ake o enei iwi kei te tere te ngaro, a, kaore i te kitea e ratou me pehea tera ahua e taea te arai atu. Na reira te tiro penei mai kite Kohanga Reo ka tahi, ki Te Kura Kaupapa Maori ka rua, ki nga Wahanga Maori o roto i nga Whare Wananga e Maori ana te reo whakaako ka toru. Ko enei ahuatanga katoa naku i whakamarama atu mete whakatupato ano kite kore e tika te hunga o roto i enei whakahaere kore rawa atu te kaupapa e neke whakamua engari ia ka ngaro tonu, ka ngaro tonu. E toru ra te roa o tenei hui.
Atu i Montreal i haere au kite tutaki ki a Victor Goldbloom e rite nei tona turanga ki toku, ara, kei raro i tona mana te ahua o nga reo mana o Kanata. Ko aua reo ra ko te reo WiwT mete reo Pakeha, korekore nei he paku wahi ki nga reo o te tangata whenua i roto i tana whakahaere.
I roto i a matou whiriwhiringa ka whiua e au te patai, ka pehea ra nga reo ake o taua whenua? Heoi ano tana i whakahoki mai ai, kaore ona mana ki era reo; ka mutu, o roto i te 23 reo o Kanata, waimaria e toru ka ora. Ko tana tino whakapae, rua mano rawa ake te tau e toru noa iho nga reo ka paku korerotia tonutia, katoa etahi ra ka ngaro.
Kei roto i tenei whakapae tetahi ahua werowero i a tatou ite ao Maori mete ahua ki to tatou reo! E wha haora te roa o tenei hui.
I pohiritia ano au kia tu hei kaikorero matua ki te hui a te iwi Mohawk e kimi nei i nga ara e taea ai to ratou reo te whakaako, te whakaora, te whakakotahi mo te ahua kite taha tuhituhi. Ko te wahi i tu ai te hui kotahi noa iho te kaikorero o taua rohe i whanau mai kite reo, a, ko tona pakeke kei te ahua waru tekau ma wha. Ko tenei o nga hapu, me ki, o tenei iwi, te mea kei te tino kaha te hiahia kia whakaorangia te reo ki waenganui i a ratou.
Me ki e ono nga hapu o roto i tenei iwi, ko etahi kei te kaha ake te korero i te reo i etahi engari me te kaha tonu o te ngaro haere.
Ko te hunga katoa i puta mai kite hui he kaiwhakaako katoa, a, e ai kite korero, he matatau katoa kite reo. I tino whiua au kite patai
mo te ahua ki a tatou mahi o konei mete puta ano o te mlharo, o te puahaehae ki ta tatou e whiwhi nei ito tatou Kawanatanga. E rima rate roa o tenei hui.
Kia marama tatou, ahakoa komekome tatou mo te iti o te awhina mai a to tatou Kawanatanga i a tatou i roto i nga mahi katoa e pa ana ki to tatou reo, ki te whakaritea atu tatou ki nga iwi o te ao penei i a tatou nei, kua tino kitea to tatou waimaria me to tatou kaha ake i a ratou. Kei mua noa atu tatou e takahi ana engari ahakoa tera kei te mura tonu tatou o te ahi!
TE HUI REO KI AMSTERDAM Neke atu i te rua mano te hunga i puta mai ki tenei hui tirotiro reo, tatari reo, whakaako reo, pupuri reo, whakaora reo. I te kaha nui o nga kaupapa i whakararangihia mai, uaua ana tera te whiriwhiri kotehearaehaere atu. Kote ahuatangatakeo rawa atu nei o tenei o nga hui, ko te kore i putaputa mai ote hunga i whakaingoatia hei kaikorero. Haere atu matou ki mea wahi i mea wa kite whakarongo ki a mea engari auare ake! Ka mutu, kore nei he paku whakamohio mai kua kore era kaikorero e taetae mai.
Ahakoa tonu enei amuamu oku nei, he nui nga kauhau i whai hua kite whakarongo atu, a, he nui nga whakaaro hou i puta, i rangona i te hui nei.
Kei te tino kitea, na te nui ra o te hunga puta ake, kua uaua te ata taea o te noho ki kona pahupahu noa ai kite tangata na te mea kei roto ke i era ahua ka tino puta te hua o te taenga atu ki enei momo hui. E rima rate roa o tenei hui.
CARDIFF I whakaritea kia hui atu au kite tangata e penei ana tona turanga i toku nei mo te ahua kite reo ake o Wera. Katahi na te hui tino whaihua na te mea o nga iwi iti katoa o te ao ko tenei pea nga kaipara i te huarahi o te whakaora reo, o te pupuri reo.
Katahi tonu ka whakaingoatia te tangata hou ki tenei turanga, a, ko matou ko ana kaimahi i hui tahi.
Kua puta te ture hou mo to ratou reo, a, he nui nga ahuatanga o roto e taea pea e tatou te kapo atu, a,
ka whakahangai mai ki to tatou ahua o tenei whenua.
Ko te mea pea i tino whakamiharo ai au i a au i Cardiff ko te reo rua o nga panui katoa ahakoa haere ki hea o roto i tera taone, ara, ko nga panui huarahi, panui toa, panui peke, panui o roto i te teihana rerewhenua, otira nga wahi katoa mo nga ahuatanga katoa.
Na konei ka tangi te mapu, mei kore noa ra pea e pera tatou i konei. Ma reira hoki e whanui ai te kitea ote reo, a, mete mohiotia ano hoki he mana to taua reo. Ko tenei hui aku i ahua pau nei te ra.
HAWAI’I E toru aku hui i Hawai’i. Ko te tuatahi he hui i karangahia ete hunga whakaaro nui kite ahua ote whaikorero. Kua ngaro ke tenei tikanga i waenganui i a ratou engari na te rite tonu o te haere mai ki konei, a, mete haere atu hoki a tatou ki reira kua kite, kua rongo ratou i tenei tikanga.
E whakapae ana ratou, i ona wa pea, whaikorero tonu ai ratou engari korekore nei he kaumatua kei te ora tonu i kite i tera tikanga na reira kaore ratou i te mohio pehea ke ai te takoto o te kupu i roto i te whaikorero.
Na konei ka tono mai i a au kia whakamarama i te ahua o te whaikorero i waenganui i a tatou nei mei kore e tupono ka kitea e ratou tetahi ahuatanga ka taea e ratou te kapo mai hei tahuhu noa mo te whaikorero ki waenganui i a ratou.
He plkaunga nui tenei e pahore ai o ratou tuara, e hake ai hoki i te taumaha engari e u ana ratou ki tera whakaaro ote waewae tutuki mete upoko pakaru!
I te hui tuarua, ko ahau tetahi o te tira nui i haere kite kokiri kaupapa kite aroaro o nga mana whakahaere i te matauranga o roto o Hawai'i. Ko te kaupapa ake o te hui he titiro whakamua mete whakapae, whakatau hoki ka ahu pehea nga Kura Kaupapa Maori o reira. Kei roto i tenei titiro te ahua o te tokomaha o nga tamariki ka whai mai i te reo, te nui o nga kura ka ahei kite whakaako i te reo, te matatau o nga kaiwhakaako kite reo, te tokomaha hoki o nga kaiwhakaako ka hiahiatia i roto i te tekau tau e tu mai nei e tutuki pai ai te kaupapa.
Katoa enei take i tohea, i whiriwhiritia, i whakatauria, a, whiriwhiritia ana tetahi ropu whaiti ma reira e whakarite mai tetahi purongo kia oti mai i roto i tenei marama tonu nei kia taea ai nga putea te kokiri mo nga tau 1995-1997. Pai ana te maringi o te kupu mete puta ote whakaaro, a, whakamlharo rawa atu ana au i to ratou kaha ahakoa to ratou itiiti.
Ko te hui tuatoru he hui mo te ahua kite reo me nga tikanga o roto i nga mahi kura. Te kaupapa o tenei o nga hui he titiro kite wahi nui ote reo i roto i enei mahi mete tino awangawanga o reira kite nui o nga waiata kei te whakaakona ki nga tamariki engari kei te tino he ke mai te takoto o te kupu.
Ki a au nei hoki kotahi tonu te rongoa, ko te ki tonu atu ki nga kaitito, 'Kei te he rawa atu to reo, whakatikahia mai!' He ki atu ano hoki ki nga kaiwhakaako,' Atatirohia nga waiata e whakaakona ana e koutou ki nga tamariki.'
Hei kupu whakatepe noa, ko te ahuatanga nui kei te kaha te whiriwhiritia ko te ahua kite whakangungu kaiwhakaako. Kei te kitea kei reira te mate, te ora ranei o te reo ahakoa au korero ki nga Inia o Kanata, kite iwi o Wera, ki o tatou whanaunga o Hawai'i. Ko te raruraru nui ko te taha matatiki - matatiki tangata, matatiki putea, matatiki pukapuka.
Kati ha, 'nei rate kahu haro kua whakawhenuatia, a, kua ata tau mo e hia nei rate roa ka haro ano ai?
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19930901.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 6, Issue 4, 1 September 1993, Page 2
Word count
Tapeke kupu
1,734I TAIWHENUA, I TAIRANGI Muka, Volume 6, Issue 4, 1 September 1993, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.