1995 TE TAU O TE REO MĀORI
Nau mai, haere atu e te reo whakatenatena, e te reo whakatitina, tend hi atu tenei te Taura Whirl i te Reo Maori te whakakakau atu nei, te purongorongo atu nei ko te tau iwa tekau ma rima te "Tau Whakanui i te Reo Maori. "
No te 26 o nga ra o Pipiri 1993 i whakaterea ai tenei kaupapa nui i "Toku Reo, Toku Mana", a, kua riro ma te ringa tuhi e whakamahuki kia rata mai ai te matinitini ki tenei pora hou o tatou.
I whakatau ai te Taura Whiri me whakatu tetahi tau hei whakatairanga i te reo, he kore no matou i kite i te hua o te whakanui i te reo Maori mo te whitu ra noa iho. KI ta etahi, he pata ano to te wiki o te reo Maori, engari anei matou te whakatonga atu nei. He pai pea hei whakaoho i te hinengaro o te tangata ihu hupe ki nga take reo Maori, engari taro kau iho, kua nenewha ano nga kamo, kua muhukai ano nga taringa o te nuinga. Ma tena ka aha?
Engari tera pea ka puta he hua mena ka ahua roa tonu te wa e karawhiua ana, kaua hei whakakorikori noa i a ihu hupe ma, engari hei awhina hoki i a tatou, tatou Maori ma e kimi huanui ana e piki ake ai to tatou matatau kite reo, e mana ake ai te reo, e kaha ake ai te arohia mai e te hunga kaore nei e tamina ana ki tenei puiaki a tatou. E whakapae ana matou ka taea enei maruapo te whakaea i raro i te autaia kaupapa nei, i te tau whakanui i te reo Maori e whakatika nei.
“Ma nga raho ka tu te ure” Otira, e whekori tonu ana e kore e pahure tenei mahi i te koiti o rangapu, na te mea me tuatinitini, a, me harangotengote nga mahi kia ukauka aim 5 te katoa o te tau. Ki te waiho ma te tokoiti e mahi nga mahi, ka tere ngenge mete aha ano ka tangange noa te
kaupapa i te kamonga kanohi. Engari ia ma te whai wahi mai a te tini, a te mano, ma reira e tu totika ai a pau ra ano te tau, ma reira pea e puta ai he hua ki te ao. No reira te inoi atu nei, te patipati atu nei kia eke mai koutou ki runga i tenei pora hou e manu nei.
Anei ta matou i kite ai hei mahi ma konei (otira he timatanga noa enei):
Me whakatu tetahi tira kahurangi hei kairauhi, a, hei whakamaunga kanohi ano hoki ma te motu.
Meta he maramataka, he panui whakaahua, he panui piriwaka (piripoho, piri aha ke ranei), he poraka, he panga tuhi, he aha noa, he aha noa... e whakatairanga ana i te kaupapa mete korerotia o te reo.
Me whakatu hui, whakaari, kauhau, ngahau, whakataetae, hopuni (ki nga tamariki o roto i nga KKM) ko te reo Maori te kaupapa.
Ko tona tikanga hei taua tau ano puta ai te papareo Maori nui kei te awhinatia e te Taura Whiri mete whakahoutanga oTe Matatiki.
Kaore ano matou kia tono atu kia homai e te Kawanatanga tetahi putea hei awhina i tenei hingonga, a, e whakaaro noa ana matou i tenei wa me waiho kia penei. Ina hoki, ko etahi o nga kaupapa Maori tino whaihua o roto i nga tau, ko era kaore ke i paku arohia mai e nga mana Pakeha o te motu.
Heoi ano me ata tirotiro and pea tenei. Kare he take o te tu whakahlhl mo te whakahlhl noa iho te kaupapa, kei totohu noa t 5 tatou waka i te tokomaha o nga tangata ka eke mai, a, karekau he kongakonga hei whangai atu. Me penei noa ake pea te korero: ki
te kl mai te Kawanatanga "Anei tetahi paku putea hei whakarakei i to koutou waka", kaore te Taura Whiri mo te kl atu "Puritia, kaore matou i te hiahia ki o hereni!" E hoa, he porangi tena whakaaro! Heoi ano, kia mohio noa mai koutou ko te korero i tenei wa, ma tatou ano tatou e kuhu. Engari taria te wa tatou e kite ai pehea, pehea.
Ko nga kaupapa ake a te Taura Whiri, ara, ko era i tuhia ki runga ake nei, ma konei tonu e pikau. Ko te takune, ma ia whakahaere e whakarite, e whakahaere ana ake kaupapa. Ko te wahi pea kite Taura Whiri, he taka i waenga i a koutou kia mohio ai te ringa matau kite mahi ate ringa maul, he towhiriwhiri hoki i a koutou mahi kia marama ai te kitea atu e te marea, a, he tautawhi ano hoki i nga wa e hiahiatia ana, i nga wa e taea ana.
Ka nui pea tenei, otira kia marama noa mai koutou, e mea ana matou kite whakarite hotaka hei whakaatu i nga mahi kei te kawea e tena, e tena, no reira mena he huatau ou, he pakirehua ke ranei au e pa ana ki tenei tatai whakatairanga reo Maori a te Taura Whiri, kia hohoro te whakapa mai, kia hau ai te rongo ki nga topito o te motu.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19930901.2.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 6, Issue 4, 1 September 1993, Page 1
Word count
Tapeke kupu
8741995 TE TAU O TE REO MĀORI Muka, Volume 6, Issue 4, 1 September 1993, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.