NGĀ HUI REO I TŪ KI HAWAI'I
“Leo Polenekia” Koinei ta te tangata whenua o Hawai’i i kite mai ai hei ingoa mo te hui tuatoru ki nga Reo o te Moana-nui-a-Kiwa, i tu ki Hilo, i te moutere o Hawai’i, mai ite 15 kite 19 o Haratua.
I autaia tonu te tokomaha o te hunga i haere atu i Aotearoa. Ko te Ahorangi o te Taura Whiri raua ko Richard Benton i haere hei mangai mo tenei whenua, a, ko etahi atu i haere hei taringa, hei karu noa iho mo etahi atu whakahaere e whai panga ana ki nga reo o te Moana-nui-a-Kiwa. Noku te mangari i whakaaetia kia haere te kairangahau hei taringa, hei ringaringa ano hoki mo te Taura Whiri.
O nga whenua tekau ma rima nei i pohiritia kia haere, tokorua noa iho nga mangai kaore i tau atu, ara ko nga mangai mo Wallis me Futuna, a, he aitua ke te take i kore ai raua e puta.
Kua puta noa atu (i etahi putanga tawhito o He Mukal nga korero mo nga koronga o tenei hunga, engari me tuhi ano pea ki konei he paku whakamarama kia mohio mai ai te hunga utu take o Aotearoa ehara tenei haereere i te whakapaunga putea mo te whakapau noa iho te kaupapa.
I emiemi mai ai tenei hunga, he hiahia no matou ki te whakawhitiwhiti korero, huatau mo te ahua ki o tatou reo. He nui nga ahuatanga kite whakaara ake reo, kite tautiaki reo, kite mohiki reo, kite whakamana reo i puta i roto i te wha ra o te hui. Engari i to te hui “okawa” ano ahua, ko nga tino korero i rangona, i puta noa i a matou e inu tahi ana, e kai tahi ana, e whakata tahi ana, kaore ke i puta i te wa i ata whakaritea hei kauhau ma tena, ma tena.
Ko te ahuatanga whakatuatea mai ki ta nga Maori whakarongo, ko te ki mai a etahi kei te pai noa iho o ratou reo; kaore ano kia mimiti haere te korerotia, a, e kore pea e pera na te mea ko taua reo te reo korero o te katoa, o te tino nuinga ke ranei o te tangata whenua. I penei nga korero mo nga reo o Hamoa, o Tuvalu, o Tokelau, o Tonga, o Fiji, o Tahiti, me Niue.
Engari kaore i taea e matou, matou Maori ma i haere atu i Aotearoa, te whakapono atu ki aua korero, he mohio hoki no matou i pera ano pea te whakatau i te wa i a ratou ma i Aotearoa nei. E whakapae ke ana matou, ko nga mate, ko nga maruru e pa mai ana ki te reo Maori, ka pa atu ano hoki ki 6 ratou na reo a tona wa, kite kore ratou e ata whakatakoto tikanga kaupare atu.
Tera pea e ahua pai ake ana te reo Maori i etahi o enei kua huaina ake nei, ina hoki kua tata te pari haere and o te tai, engari ko etahi o o ratou na reo, kua tlmata pea te timu haere atu, engari kaore and kia marama te kitea o nga tohu.
No reira ko taku ki a ratou, kia matakana nga kanohi, kia puakaha nga taringa kei ikiikitia noatia o koutou reo i te wa tonu e kia ana “kei te pai noa iho matou”.
A kati, kei te iwi kainga, kei nga tohunga o te rauhl, tenei ra nga mihi atu a te Taura Whiri, otira matou katoa i haere atu i Aotearoa. Noho mai i raro i te maru o to koutou maunga, i raro i te matatihi tapu o Kea. "Nali" (Te purongo a te Ahorangi.) Ka hiki te hui a nga Reo o te Moana nui a Kiwa, ka tu ko te hui a NALI, ara, nga Take e Pa ana ki nga Reo Tangata Whenua o Amerika.
I tonoa mai au e nga kaiwhakahaere kia whakaputa i oku ano whakaaro mo te ahua kite rumaki kite reo - ona pai, ona aha noa.
A whakahaere nei he hui tino koretake nei. He nui nga tangata i whiriwhiritia hei whakarongo ma matou engari hei te taenga atu kua tangata ke, kua kaupapa ke. He nui nga kaikorero i whakaingoatia kaore i putaputa ake, a, tauparaharaha ana tera te kaupapa.
A korero, a whakaaro nei kaore au i rongo i tetahi korero e hiki ai te manawa, e tere ai te karohirohi ki mua ki toku aroaro, e ki ai ranei ahau katahi na hoki te whakaaro pai ko tena. Tino auare ake nei, e hika e! Ko aua korero ano, ko aua wawata ano, ko aua komekome ano.
Ko taku i tino aroha ai, ko te ahua kite tangata whenua o Amerika me Kanata. Ara te korero i whiua, o nga reo 117 e ora nei i tenei wa, 2000 rawa ake te tau e 30 nga reo ka ngaro i te rongonga taringa. Kotahi itu mai no te rohe o Montana, mete ki mai he reo to reira toko warn noa iho nei ona kaikorero. Koinei nga momo korero i ngau ai te aroha, hoki atu, hoki atu, e hia ke nei te hunga i whakaputa pera mai i te korero.
Ko te whakamataku ke mai i a au te mea nui i puta i te hui nei, a, ma te aha he taonga ano ra hoki to te hopo, ara, he whakatumatuma, he whakahau kia kaha ke noa ake te whakapau i te ngoi o te tangata ki tona reo. Ka ngaro hoki tera, ko hea atu hoki?
Ko tenei o nga hui a tenei ropu, a NALI, na Hawai’i i karanga, na reira ahakoa pehea me hoki ano nga mihi kite mana kainga, mauri kainga tena ra koutou katoa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19930601.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 6, Issue 3, 1 June 1993, Page 7
Word count
Tapeke kupu
965NGĀ HUI REO I TŪ KI HAWAI'I Muka, Volume 6, Issue 3, 1 June 1993, Page 7
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.