TE MARAUTANGA REO MĀORI
He take marautanga atu ano ta te Tahuhu kite Taura Whiri i tenei kaupeka, ara ko te Marautanga Reo Maori. No ta matou hui-a-marama o Hui-tanguru i tau mai ai te tono kia riro ma te Taura Whiri te kirimana mo te Marautanga Reo Maori. E ono marama ratou e kimi haere ana i tetahi tangata totika engari te mutunga ake, kaore tetahi o nga tangata i tono i te turanga i whakaingoatia. Kaore e whakina atu he aha i pera ai, engari na tenei take i oti ai ta ratou whakatau me haere mai kite Taura Whiri, he wawata no ratou kei a matou te rongoa mo to ratou mate.
I whakaritea he hui motuhake hei matapaki i tenei take, a, i reira matou ka whakaae ki raro i te maru o te Taura Whiri whakahaeretia ai tenei kaupapa reo Maori. I whiriwhirihia ano hoki te ahua o te mahi me nga tangata e tika ana kia whai wahi mai.
Na runga i nga whakahau a te Anga Marautanga o Aotearoa, ka matua whakatakoto tenei marautanga reo Maori i nga whainga, i nga paerewa, me nga tauira aro matawai e tika ana mo te whakaakona o te reo Maori i roto i nga kura (me nga taiwhanga kura) kei te waiho ko te reo Maori hei reo whakaako.
Ko Hine-i-haea Murphy o Ngati Kahungungu te tangata kua whiri whirihia e te Taura Whiri hei taki i tenei kaupapa. Mana e whakahaere nga mahi me nga ropu whakamahiri i tenei kaupapa.
Mo te nuinga o nga kirimana tuhi marautanga penei, e rua noa iho nga ropu whai wahi mai, ara ko tetahi ranga tuhi, me etahi kahui kaiwhakamaherehere hei awhina i ia kaituhi. Engari mo tenei marautanga, kua whakaritea mai ano hoki tetahi aparangi hei whakaruruhau mo te reo. Ko te wahi ki a ratou, he whiriwhiri, he whakawa i te ahua o te reo kei te korerotia i roto i tenei purongo, ara nga korero mo nga momo whakatakoto, mo nga momo kupu, mo nga momo klwaha e tika ana kia mau i te akonga i ia taumata. I ata peneitia ai na runga i te whakaaro kite he atu ko te marautanga nei, me pehea hoki e kore ai e he atu, e kotiti atu ko nga kaiwhakaako mo ratou tenei marautanga?
Ko tona tikanga, ka oti tenei purongo te tuhi a te marama o Haratua 1994. Engari he tauira noa iho tenei; kia mutu te wahi ki a Hine-i-haea ma, ka hoatu ki etahi kura kaupapa Maori hei whakamatau ma ratou, ka whakatikatika mai ai. Hei reira rawa whakamanatia ai tenei tauakl marautanga hei whainga ma nga kura kei te reo Maori nga whakaakoranga.
Ki ta te Taura Whiri titiro, he kaupapa tino whai tikanga tenei; e popore ana matou ma tenei ka mama ake te whakaakona o te reo i roto i nga kura kaupapa Maori. Ki te kore he paerewa e akiaki ana kia kauneke ake te reo o te tamaiti, e kore e pakari tona matatau kite reo iaia ite kura. Mete aha ano, ka riro ma nga whakawai, ma nga kawekawe o te ao korero Pakeha tona reo Maori e tamoe, e tarona ka puta ia i te maru o taua kura.
Koia nei ta matou e awangawanga nei, koia nei ano hoki ta matou e whakakiwakiwa nei kia nui te
tautokohia mai o tenei tuapapa whakapuioio reo e te hunga kei te tonoa kia whai wahi mai, e nga kura and hoki a tona wa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19930601.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 6, Issue 3, 1 June 1993, Page 6
Word count
Tapeke kupu
587TE MARAUTANGA REO MĀORI Muka, Volume 6, Issue 3, 1 June 1993, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.