TE HUI KI KAIWHĀIKI
I ko mai ko te reo tawhiri o nga kura kaupapa Maori kia haere te Ahorangi ki ta ratou hui-a-tau i tu ki Kaiwhaiki marae i te 19-21 o Poutu-te-rangi 1993.
Tokowha matou o te Taura Whiri i tae atu, ara ko te Ahorangi, ko Te Heikoko Mataira (ko ia ano tetahi i tonoa kia haere hei kaikorero), me etahi ropa tokorua a te Taura Whiri hei huruhuru mo 5 raua waewae. Tae rawa ake kite marae, e hika ma, i reira te mahi a te tangata. Kapi ana tera te marae i te manuhiri. Ko tona tikanga, tokorua noa iho nga mangai mo ia kura kaupapa ka tae atu, engari i to te Maori ano ahua, ko tona 300 nei te nui o nga tangata i reira mo te whakaeke.
Na te Tari Takawaenga o nga kura kaupapa Maori i karanga te hui, a, na te Puni Kokiri i awhina-a-putea. Kotahi noa iho te kaupapa whanui hei whakarau kakai ma te hui, ae ranei me whakatu runanga nui mo ratou, kaore ranei. Ahakoa mama tenei patai kite whakahua, kite whakahoki - engari mo tena!
Ko tetahi iwi kaha kite korerorero ko tatou, a, kaore tenei hui i tino rereke ake i te nuinga o nga hui Maori - whiu atu, whiu mai, rure atu, rure mai. To ana te ra, he pera tonu.
Ko te Aho Matua te kaupapa i kaha te waua. Mena he punua kaupapa noa iho tenei ki nga
kaiwhakahaere, kare pea he raruraru. Engari na te mea ko te Aho Matua tonu te kaupapa i whiriwhirihia e ratou hei uaratanga mo te runanga nui, i ahua raruraru nga whakanekeneke.
Ahakoa he aha tahi kite Taura Whiri ka pehea te ahua o te tutohinga, ko te mea nui ke ki ta matou titiro, kia whakakotahi nga kura kaupapa Maori i a ratou, kia tapatahi ai nga whakaaro. Ma reira e whai mana ai ratou, e tutuki ano ai hoki o ratou moemoea. Ki te kore, kite waiho kia harangotengote tonu, waimarie ana ka puta he hua.
Kaore matou i te whakahe i te Aho Matua, kaore o matou ake manukanuka mo ia tuhinga, engari ano mena kei te nui nga awangawanga i waenganui i te hunga mo ratou tenei tutohinga, katahi ka tino raruraru rawa atu.
Kaore i a matou te tikanga ina mau tonu te Aho Matua hei uaratanga mo te katoa, engari kei te whakaaro ake matou ko te reo ke te aka e haumi ana i tetahi KKM ki tetahi, no reira me waiho pea ko te reo anake hei kaupapa matamua, hei aha noa iho era atu ahuatanga. Anei ta matou: ko te reo Maori - kia korerotia, kia tika, kia ora ai, ka mutu!
Waihoki, ara etahi kura pera i Rakaumanga ma, kaore i pohiritia kia tau atu ki Kaiwhaiki, engari ki ta te Taura Whiri titiro, koira ke te tino tauira o nga kura e hiahia ana kia waiho ko te reo Maori hei reo whakaako. E mea ana tatou ehara tera i te kura kaupapa Maori? He aha ke ia?
Otira, kei te whiua enei korero mete mohio ano he mama noa iho ma tetahi ke atu e korero, ma tetahi kaore i te orotau ki nga ahuatanga o te whakaako tamariki, kaore hoki i te mohio he aha nga korero me matua whakauru atu kite tutohinga kura.
Kia hoki ake au kite kaupapa o tenei pahupahu, ki nga korero i puta i te hui i Kaiwhaiki. Ko te mutunga
ake, i ata whiriwhirihia, a, whakaaetia ana, whakamanatia ana kia tu te runanga nui mete runanga whaiti.
No te wiki i muri mai i hui ai te ropu whaiti, a, e ai kite korero i tau te puehu i waenganui i a ratou, ina hoki i whakaaetia kia mau tonu te Aho Matua hei uaratanga whanui.
Ahakoa pehea, ko ta te Taura Whiri ki a koutou, kia kaha ki a koutou. Kei konei matou hei awhina atu, hei tautawhi atu i nga wa ko te reo te kaupapa. Me pehea ke hoki e kore ai e tautoko, mena ko te reo Maori te kaupapa?
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19930601.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 6, Issue 3, 1 June 1993, Page 4
Word count
Tapeke kupu
686TE HUI KI KAIWHĀIKI Muka, Volume 6, Issue 3, 1 June 1993, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.