TE REO MĀORI I ROTO I NGĀ WHARE WHAKAWĀ
No nga marama tata nei kua kite te Taura Whiri i te ngaro haere o te korerotia o te reo Maori i roto i nga whare whakawa ote motu. Tenei rate karere ate Wahanga Koti o te Tari Ture kua tau mai ki 6 matou aroaro me nga tatauranga-a-tau e whakaatu ana e ono noa iho nga whakawanga i whai wahi atu ai te reo Maori i tera tau, ahakoa warn tekau ma aha nei nga whare whakawa i Aotearoa. Ko te patai i hihiri ake i roto i te whakaaro, na te aha i pera rawa ai te tangatakimorf ote hiahia kite reo? Tera pea he tokoiti noa iho nga tangata matatau kite reo Maori i taka kite he, i mau ranei ite pirihimana!
Engari e whakapae ana au he take ano i waikauere ai te whakamahia o te reo, ara he kore mohio, he wareware ranei no te hunga korero Maori kite ture e whai ake nei:
... ahakoa he aha nga take e whakahaeretia ana epa ana kite ture, e ahei ana nga tangata kite korero i roto i te reo Maori, ahakoa mohio ranei kaore ranei e mohio ana kite korero Pakeha, ki tetahi atu reo ranei.
Na te wahanga tuawha nei o te Ture mo te Reo Maori (1987) i whai mana ai te reo Maori i roto i nga whakahaere whare whakawa. Ehara i te mea ko te tangata noa iho e whakapaetia ana ka ahei kite korero Maori, engari ko nga roia, ko nga kaitaunaki me etahi atu ka whai wahi atu kite whakawanga. Engari me matua whakamohio atu kite apiha whakahaere o te koti i mua noa atu i te ra whakawa, ara e rua wiki i mua mai, kia whiriwhirihia tetahi tangata totika ka watea kia tu hei kaiwhakamaori, hei kaiwhakapakeha ranei.
Na taua Ture hoki ko matou, ko te Taura Whiri, a, ko te wahi ki a matou he whakamana, he whakau kaiwhakamaori hei kaitakawaenga reo i roto i nga whare whakawa.
Eai kite Ture, e ahei ana te tangata kite korero Maori i roto i nga whakahaere o:
Te Koti Pira Te Koti Matua Nga Koti-a-rohe Nga Koti Whanau Te Koti Whenua Maori Te Koti PTra Maori Te Ropu Whakamana i te Tiriti o Waitangi Te Taraipiunara Whakaorite Whiwhinga Mahi Te Taraipiunara Reti Whare Te Taraipiunara Whakatakoto Kaupapa Nga Taraipiunara mo nga Whakawa Utu Iti
He nui nga ahuatanga hei korero, otira waiho ake enei kupu timotimo noa iho nei hei whakakoi i te matekai ote tangata e hiahia ana kite kokiri i tenei kaupapa. Kei ta matou kaitatari kaupapa, kei a Tlpene Chrisp te roanga atu o nga korero mo tenei kaupapa, no reira kite plrangitia enei me whakapa mai ki a ia, otira ki to matou nei tari.
Engari kei noho koutou ka pohehe tenei te Taura Whiri te akiaki nei kia kaha atu ta koutou uru kite raruraru! Kaua hoki e pohewa ma te korero kite reo Maori i roto i te whakawanga e murua ai nga hara!
Ehara i te mea anei te Taura Whiri te noho kapo atu nei i to matou pataka teitei. Kua kite tonu matou i nga ahuatanga e whakakohuki nei i nga reo irirangi Maori, a, kua tlmata ta matou whakapapa atu ki tenei hunga me kore e taea e konei etahi o 6 ratou raruraru te whakamahea ake.
Engari hoki kite whai noa iho etahi ite tauira a nga reo irirangi Pakeha, mena koira anake te mahi e pahawa i a ratou, hei aha hoki i hoatu ai tetahi “aratuku Maori” ki a ratou. Me matua whakawhiwhi te aratuku mete putea ki tetahi ke atu e whakapau kaha ana kia matiketike ai te reo Maori hei reo tuakana i roto i nga whakapahotanga, kaua hei tekoteko noa iho. Kua roa rawa te reo Maori e tu pera ana i roto i nga whakahaere o te motu. Ki te waiho nga whakahaere Maori kia pera, ma tatou ano tatou e kuhu, e hika ma e!
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19930301.2.9
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 6, Issue 2, 1 March 1993, Page 5
Word count
Tapeke kupu
673TE REO MĀORI I ROTO I NGĀ WHARE WHAKAWĀ Muka, Volume 6, Issue 2, 1 March 1993, Page 5
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.