Niuparemata (Taranaki), Aperira 6, 1866. Ki a te Makarini kei Ahuriri. E pa, tena ra koe. Kanui toku aroha atu ki a koo uo tc mea kanui aku lau i wchea ai (aua. E taea koa tc aba i nga malii a te iwi naana tatou i whakavai'uraru. Kia rongo mai koc kua hoki mai ahau ki toku raatua ki a I'arctc. Na te Atua ahau i tiaki i roto i uga mai kino o te ao. Kia rongo mai koe, ahakoa nui noa nga tan e wehea aua taua e kite tonu aua au i a koe aua ka ruoe ahau i te po—koia ano kua kite ahau i a koc. Ahakoa kci tawhiti koe kua kite ahau, no te mea kua kotahi o taua tinana inaianei. Ka mutu. Na to tamaiti aroha i uga tau katoa. Na Hone Piiiama te Rei Hanataua. [Tenei nga kupu whakahoki a te Makarini ki a Hone ka taia nei kei raro iho.] Nepia, Aperira IS, ISOG. E hoa e I lone Pihama Hanataua Tena koe,— Kua tae mai tau pukapuka o te Go nga ra o Aperira. Kei te mihi a hau ki tau reta me to tuahara tonu ki au i roto i nga tau katoa. Kua korero ahau ki a koe kia puto tau kupu ki a te Kci Hanataua kia whakamutua te hiahia riri kite pakeha, kei ngaro ia rue tona i i runga i nga kino otc ao. Kua puta pea i a koe aua kupu ki hai i rongo ate Uei: imiri tata kua mate ton matua—e taea hoki ete aha? Ko tenei, e tama, kua maratua a hau ki a koo ka puta mai ka noho ki a L'arete. Kia mau koe kite ora kci ngaro katoa koutau i nga hianga kino o tc ao. Tenei a haute mahara nei ki to taua haercnga mai ki tenei whenua, ara, ki Waipukurau ki Ahuriri. He tamaiti hoki koe noku i cna nga. takiwa kua paliure ake nei. A, ko tenei ka luarua ou hukinga mai kite ata noho. ki to ora. Na to iioa aroha Nate Makaiuni. Ncpia, Aperira 18, iSGI,. Ki a te Kai Tuiu o tk Waka Maori. 1 tc 1:3 o nga ra o Aperira ka tae ake a te Kira ki Turauga kite tiki ake i te Hau Hau, kite whakahoki ake i etahi o te Hau Hau. ara i a Kongowhakaata—i nga mea ahua pai. Te talari mai a te Hau Hau kite tiuia hei uta mai i a ratou. Te tacnga ake ka haere ko te Wirihaua apiha pakeha ; ko Paora Kate, ko Hirini te Kani. kite hui i te Hau Hau o Rongowhakaata, Kei te panuitanga o nga korero ka -whiriwhiria nga mea haere ki Wharekauri. Ka timata te oma oma i konei; ka whakatika nga hoia kite whai—ka mau etahi, ko etahi i haere atu. Nga mea i tino ngaro atu kite koraha te 13. Tokorua kei te Pa o Paratene Pototi. Na Wi Haronga tetahi i pupuri atu, ko Hemi te Awahaku te ingoa—ko Wi Karoki tetahi. Otira ahakoa oma, ahakoa noho, kei te ringaringa o te Ture e mau ana. Na Paora Parau. Kua kite matou i te reta a Hoani Meihana o Manawatu. Kai te hoatu e matou nga nuipepa mana kite meera. Kite mea e ngaro ana, e ngaro atu ana ki kona ano—kaore i a matou. Te utu o to uuipepa te kau herengi mo te tau. Taueru. Mahitaone, Wairarapa, Maehe 21, 1866. Ki Nef-ia. ki a te Kupa,— K hoa e Kupa, tena koe. E hoa kua tae mai a Ilami Potangaroa ki konei mete kupu a te
iiawaua kia whakarevea te Uau liau c luatou e e uga laugala o euei wahi. Heoi, kua luabuu i a uiatou ; kua tukua iho e au (te poro o Taiieru) kua tukua eau to haki ki uga pakeha. Kei te 2G o nga va o teuei niarauia ka tu taku hui nui ki Mabitaoue. Ko te kupu mo taua hui, kia " wbakarerea te Hau Hau " e uga iwi kei konei. E Kupa me haere mai koe hei main i a matou, ka hoki atu ai ki tou kainga. Na to boa o mua, Na Wi PAKANIi.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18660421.2.9
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume III, Issue 74, 21 April 1866, Page 92
Word count
Tapeke kupu
701Untitled Waka Maori, Volume III, Issue 74, 21 April 1866, Page 92
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.