FANUITANGA. Kua Paunatia i Wautukai kotahi Puraka, Kail rahopoka nei; he kotiii2;otin<>'i> Uit kara, he mea whakauru te whero ki to uia, U- ma kite whero. Ko te parani hi- peiu-i kc-i Le papa katau $. Ka kore e tikina inai e te tangata nana i tenei takiwa eta» koto atu nei tae noa te 27 o nga ra o Aperira, i waenganui ra—penei ka hokona i WAUTUKAI i taua rangi. Na HoIIK I'a Witkro. FANUITANGA. Kua Faunatia kite Fauna i Tulaekuri : Kotahi te 1101HU TAMI, he tau rua ; he wero te kara ; ko te waewae maui o muri he ma, i i r kei te pakihiwi maui tc parani he penei Kotahi hoki te TAJII he tu a pouri te kara ; e ko te parani tenei v >«^ IcH Kotahi te UWIJA KOHINAHINA, te parani F 0 i raro o te tera i te taha maui. Kotahi te TAMI, he tau rua; he whero te kara ; te waewae maui o muri he ma ; kaore he parani. Kite kore e tikiua inai e uga tangata nana, ka homai hoki nga utu o te Fauna, i tenei takiwa e takoto atu nei, tae atu kite 28 o Aperira, penei ka hokona katoatia i waenganui o taua ra i nga kaari o te paparikauta i te pcreti i Tutaekuri. Na Meeni. Kai tiaki o te Fauna. Al'EKlliAii, 13(J0. FANUITANGA. E pauuitanga tenei na PATIWHIUA (Bouse- . field) kia rongo nga tangata kua wliakaritea ia e te Kawanatanga hei Kai Kuri Whenua i runga i nga ritenga o te Ture Whenua Maori. A, e pai ana ia inaianei hei tangata korero ia mo nga whenua e hiahiatia ana kia hokona kite pakeha, nga whenua e hiahiatia ana ranei kia retia; me nga mahi Kuri whenua, me etahi mahi noa atu, ka mahia katoatia e ia i runga i nga ritenga tika o te Ture. Te kau ma wha ona tau e noho ana ia i kouei i Heretaunga nei—i te mahi o te KavvanataDga hokiiairoto i nga tau 11 o taua takiwa. E mohio rawa ana ia ki nga whenua i te Eawhiti—i Tauranga puta noa ki Po Neke. E matau ana hoki ia ki nga rangatira maori me nga hapu: tena ano hoki tona hoa he tino reo maori, me ia ano he reo maori. BsgT I tua atu o te 1 o nga ra o Mei c ia koto mai nei ka taliuri ia ki nga maid Ruri whenua, hi te lianga Mapi hold i ona kainga i Tutacliuri. Aperira 10, iB6O.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18660421.2.10.1
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume III, Issue 74, 21 April 1866, Page 93
Word count
Tapeke kupu
418Page 93 Advertisements Column 1 Waka Maori, Volume III, Issue 74, 21 April 1866, Page 93
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.