TE KOHURUTANGA I WHAKATANE.
Kua oti te whakawa i nga tangata o Whakatane nana i Kohuru ia te Wakana; mete Purunu ratou ko nga pakeha i runga i te kaipuke. i a te keeti—i whakawakia ki Akarana. Ko Mokomoko, ko Heremita. ko Hakaraia, ko Penetito, mo to mate katoa ena mo te kohurutanga i a tc Wakana—kua oti tc knjui o to whakawa kia whakatarewalia katoatia. Ko Penetito pea e whakaoiangia o te Kawana. he taniariki rawa lioki. No tc 4 o Apcrira i oti ai te whakawa. Ko Molii te raohi, Eria tc liakona, lloliapata Wliarora. Wi renin Kcpa. me tc Meihana, kua karangatiao tc Kooti kia ton; tan ino ratou ki 1c whare herehcre kuru koiiatu ai—ko to ratou lu: be Hiau i etabi o nga taonga o te Kecti i man' i tc tnatenga o nga pakcha. Khara i a ratou nana i patu, engari. i riro i a ratou etabi o nga taonga. Na, ko te Hura tc Tai, te Pitoiwi te Putarevn. Hepeta, Horomona Poropiti, te llemara, Hakaraia Tobora, te Uwhi te Haraid, Kercama Toitoi; me Turi te Matutarcwa, mo te mate katoa ena. To ratou be, be wbakabau i etabi kia haere kite Kaipuke koburu ai ia tc Purunu ratou ko nga pakeha—ehara i a ratou nana i kohuru engari ua ratou tc whakahau. Na, ko Mikaere Kirimangu, ko Hekara. ko Himone tc Auru. ko Paraharaba, Iloani Poururu, Hoani Hupe, Utuku tc Kangi, te Aka o Tan te Hura, Hunia Marupo, Ilaki Waibou, Ilaki Tukino, Tamati o Ngatihoko, Tio AA'ahu, Hawera te Hibira, Heabea te Pakibiwi. mc lianiera te Werotokotoko, kua oti te kupu o te Kooti kia whakatarewatia katoatia. Na ratou hold te kohuru ki ruDga kite kaipuke i mate ai ate Purunu—na o ratou ringa tonu. Hui katoa nga mea mo te mate e 2\) ; nga mca mo te kuru kohatu toku 5.
11 ei ttiahi uuipepa pea aia kuverotia ai c uiaLuii iKa koi'ci-o u (.c wLLikawakauga-t-kore huki c oki touei.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18660421.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume III, Issue 74, 21 April 1866, Page 91
Word count
Tapeke kupu
330TE KOHURUTANGA I WHAKATANE. Waka Maori, Volume III, Issue 74, 21 April 1866, Page 91
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.