W TENEi TE HANGA! ji^ 71 RTMA nga pouaka TERA TANE, me ngr JJ TERA WAHINE katalii tou ka tae mai ki au—c wahia aua e au inaianei ano. (&§s° Te «/!?( o fc re/o! ZVsße /fcofaAi paiina, (e lean ma rima lierengi—haere atu etalti ki rung a ake. Na RAWnE. KAIIAN G A T I A KARANGATIA ! ! f pENIfil TE UAKRK NET nga knipuke laomn 1 a It- HUTANA raua ko te EAWJLN'fi roto i nga maraina katoa. Ileoti nei ano te wliare e ut.a te lika tonu mai ana i Ingarani i te lianga uoi i Paraikete, na ivira lioki i iti ai tc utu. Te kan euei fakai Paraikete kua tae mai i tenei lakiwa tonu ; lie whero te alma, he ma etahi, lie puru etahi—he maliana katoa. Teiiei lioki nga kahu huruhuru. nga kahu mahaua katoa ano hoki, kua tae hou mai liei kahu lIOTOKE. Otira hei mote alia i korerotia ai lenei whare, te wharf, kua mohiotia c nga tangata katoa o lTerelaun<ia. %£f 11 acre, mill, tirolua nya paraikete. Na te UUTANA raua ko te K A WIN I. VANUIT A N G A. HE pakoLa hoko i nga kai maori nga t ngata kua tuhia uei nga ingoa kira lio—ara, i te witi, i te aha noa. Ko te WAT A ratou ko KEN ERE ko WATA auo. WHAKAR O X G 0 !! 1-i o Waipawa, ki ona hoa Maori kia rongo mai ratou e hokohoko tonu ana ia i te Witi, i te Poaka, te aha noa atu lioki a le tangata maori. Rupeke katoa nga taonga, me nga kai pakeha i ke"i tona whare hanga i Waipawa e tu ana hei iioko. E IJS1 J 5 II EI UTU. I7"UA NGARO i -, Jia llt!1 , ~,,, ~,„_ .V. ivva nga inaraina kua liori i muri nei—kofalii te hoiho uwlia lie lu a pouri te ahua; ko te parani he penei M kei te pakihiwi niaui. E maharatia ana kua riro kite taha ki Maraekakaho. Ko te tangata mana e whakahoki mai taua hoiho ki a Wiremu Peretni i TutaeUuri ka utua ki n»a moni i runga ake nei. Na WIREMU lIENERE PEREMI. Te I'ereti Tutackuri. Maehe 6, 1866. TURANGA TERA HOIHO. EMEA ana a HOURA, kai hanga tera nei, ki nga tangata Maori o Heretaunga kia rongo mai ratou e haere tonu mai ana ki a ia nga utautanga tera pai o Ingarani mai. He mea whakarite marire e ia kia hangaia mai ano; ehara i te mea hanga noa. Ko te ritenga ote utu e ngaware ana. Tuitui tonu ia i te mea pakaru, me ka mauria mai ki a ia. Heekipiri rori.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18660421.2.10.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume III, Issue 74, 21 April 1866, Page 93
Word count
Tapeke kupu
439Page 93 Advertisements Column 2 Waka Maori, Volume III, Issue 74, 21 April 1866, Page 93
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.