Ko to te pakeha ritenga tenei o mua iho, ka kitea te toa, te tohungatanga ranei, o te tangata ka hakariti a—he mea whakahonore i a ia, he mea whakanui. Koia hoki tenei kua kitea te toa o te Pereiha raua ko Piki i Waiapu, i Turanga hold, ka kohikohi moni nga pakeha o Nepia hei whakarite hakari Id a raua; mo te haere rawa atu raua kite riri ki nga Hau Hau ote Wairoa kna kite raua i te aroha o te pakeha o Nepia ki a raua, kia kaha touu ai o raua ngakau kite patu ite kino, ite kohuru, kite hapai i te tika, i te pai. No te Taitei, te 14 o nga ra, ka takoto taua hakari i roto i te rumu nui i te whare Kawanatanga i Nepia nei. He tokomaha n<*a pakeha rangatira o te taone i tae ki taua hakari. Ko te Makarini tena, ko te rangatira o nga hoia i Nepia tena, kowai tangata atu tena, kowai tangata atu tena —ko Kcpu Pitiera o te Wairoa te rangatira maori i reira. Ko nga hoia whakatangi piukara, me nga me maba atu, i reira ano e whakatangi ana hei whakangahau i te hakaritanga. No te mutunga ote kai ka takoto te waina, mete aha atu ki runga kite tepara ;ka tahuri nga tangata kite whai korero. He tokomaha nga mea i tu ki runga, ekore e taea te korero i a ratoa kupu katoa. Engari te tikanga o a ratou korejo he whakapai atu kia te Kawana, ki a Pereiha hold raua ko Piki ratou ko a raua hoia i riri ki Waiapu, ki Turanga —he whakamihi hoki ki nga hoa maori
Kuini i riri tain ai ratou. I whakahuatia ano e te Makarini te ingoa o te Mokena, o etahi atu hoki, i whakamihi ano hoki ki a Kopu mo tona kaha kite piri ki a te Kuini i roto i nga kino o te whenua. Muri iho ka whakahokia mai e te Pereiha. Kawhakaputa tera i roto i ona korero ki nga hoa maori o Waiapu, o Tuparoa ; ka korero ki te toa o aua tangata i roto i te riri. Muri iho ka korero ko Kopu ka mea ; —" E pai ana au kia nnho au i tenei huihninga rangatira. Kua kite au i te lie o tenei main o te mahi Kingi i te liir.atunga. Ko ahau, no te Kawanatanga ahau—no te Kuini ahau, Muringa iho ka kite au i te he o te Hau Hau. Mea alee ka tahuri au ki te whiu i te kino i toku kainga i te Wairoa, a puta noa ki Taupo, ki Taranaki, ki Le wahi i timata mai ai enei he. Ma te Makarini te kupu ka tae au ki nga wahi katoa ki te whiu i aua kino. Ko tenei, e aku boa pakeha, ehara i tenei \va taku pirimja kite Kawanatanga, no toku iiinga ano taea noatia tenei takiwa." Heoi, no te mutunga o la Kopu ka korero etahi, —a. no te wehen?atan«;a ka whakatika ka hokihoki te katoa ki o ratou whare. Ka mutu, he ki atu tenei ki nga hoa maori kaua ratou e wbaknaro kaore he kanohi i a matou hei titiro ki to ratou toanga ; kaua vatou e whukaaro kai te ki matou na te pakeha anake te toa, na te pakeha anake i whiu nga kino o Waiapu, o Turanga. Kaore, ekore hoki e ngaro te toa o nga maori Kuini. I te timatanga ra ano, i te iakiwa kaore ano he pakeha kia tae ki ena kainga, i toa tonu ratou —ratou anake kite pupuri i te pai no muri te pakeha i tae atu ai. E titiro atu ana matou i tenei takiwa ki aua tangata hei tuakana, hei taina ratou ki a matou —inahoki kotalii tonu te -.vhakaaro o te pakeha raua ko te maori, ko te kino kia ngaro, ko te kino nana i whakahe tenei motu i kore ai e tupu nga mahi tika, nga mahi vvhakawhairawa. Tera e mau tonu i roto i te ngakau o te pakeha te kaha o hoa maori kite mahi tahi i au i te pai; a, tera ano hoki te takiwa e takoto mai ana e kite ai ratou kua tika ta ratou huarahi i haere ai ratou. A, tera ano te takiwa e takoto mai ana e kite ai te Hau Hau kua whakawaia ratou i tenei wa e Hatana ; a, ko to ratou ingoa ki nga tamariki, ki nga whakatupuranga o muri iho i a ratou, he ingoa kino, he ingoa whakarihariha; no te mea ehara i a ratou anake e mate apopo i runga i to ratou Hauhautanga—ka eke ano te ata o to ratou mahi kino ki runga ki n»a tamaiiki o muri iho i a ratou. E ki ana
hoki te Karaipiture ; —" Kei koropiko koe ki ena mea, kei mahi ranei ki ena mea; ko Ihowa hoki abau ko tou Atua, he Atuahae e raea ana i nga hara o nga matua kia tau iho ki nga tamariki, a, te toru, te wha ra ano o nga whakatupuranga o te hunga e kino ana ki a au ; e whakaputa aroha ana hoki ki nga mano, kite hunga e aroha ana ki a au, a e whakarite ana i aku ture."
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18651223.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume III, Issue 66, 23 December 1865, Page 57
Word count
Tapeke kupu
883Untitled Waka Maori, Volume III, Issue 66, 23 December 1865, Page 57
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.