WAIKARI.
Tokorua nga pakeha o Waikari ka whano ka mate i te tangata Hau Hau o taua kainga inanoa nei. He haerenga no te hepara o te Hatinga ki runga ki nga hiwi ki lata kite tirotiro haere i nga hipi a tona rangatira; kitea ana e taua pakeha te
naninani puihi i runga hiwi e haere ana, patua iho ana—he whakaaro hoki nona kaore he naninani a nga maori o taua kainga. Muri iho la puta mai te tangata Hau Hau ki to raua kainga, ko Wata Kohikohi te inaoa, ka tono kia hoatu e te Hatinga kia toru patina hei utu mo te naninani. Ki atu ana te Hatinga kia kotahi pauna e hoatu e ia; kaore i whakaae taua tangata, re re ana kite waka a te Hatinga taugo ai hei utu. Katahi ka rere te Hatinga ki runga kite waka kia hoea atu ki tetahi taha, puritia iho ana e taua tangata. Ki atu ana te Hatinga kia hoki taua tangata ki tona kainga noho ai, ka tau te marietanga o tona ngakau ka hoki mai ai ka ko.ero ano rawa ; tetahi me waiho ma te Taitene Kai-whakawa e korero. Ivarangu tonu mai te tangata ra, kaore he ritenga i a te Taitene mo te Hau Hau. Katahi ka mau.ki te hoe ka rere mai kite patu ia te Hatinaa; ka rere mai te Hepara kite wawao. . Katahi ka whakarukea te upoko ote Hepara kite hae, hinga atu ana taua pakeha ki roto kite wai; i roto ano i te wai ka toru ano whiunga ote hoe ki runga kite apoko, pakaru rawa te upoko, maringi kino ana 'te to to. No muri ka parea ko te kakau ote hoe ka werohia kite kanohi. I roto tonu te pakeha nei ite wai e patua ana. Meheraea he manuka te bee kua mate. Katahi ka rere ki runge kite waka ka whakatakaia te Hatinga ki roto te wai, ka mauria te waka ki tetahi taha ote awa. Katahi ka rere mai tetahi tangata, ko Pirika te ingoa, ki runga ki taua waka kite tiki i a te Hatinga; e totohu ana hoki he rapa hold ia, he peke kore. Tae rawa mai ka tata te mate, katahi ka toea ki uta. Kaore i pai nga tangata o Waikari kite mahi a taua tangata. Kua riro atu i Nepia uei te kai tiki kia mauria mai kite taone whakawa ai.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18651021.2.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume III, Issue 62, 21 October 1865, Page 38
Word count
Tapeke kupu
402WAIKARI. Waka Maori, Volume III, Issue 62, 21 October 1865, Page 38
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.