OPOTIKI.
KUA HORO NGA PA! KUA HINGA TE HAU HAU! He korero hou tenei no Opotiki; na te tima na te Ahuriri i kawe mai. I u mai ki Nepia nei taua tima i te 15 o nga ra o tenei marama. No te 5 o Oketopa nei ano, i te mea kua taha te ra, ka kitea nga Hau Hau o taua kainga e noho ana i runga i nga hiwi e titiro iho ana kite pa ote pakeha. Ko Makitanara ratou ko te nuinga o ana hoia maori i te parae e ngaro ana i taua takiwa e a mai ana i nga kau, i nga hoiho hoki, a te Hau Hau, e hopu ana hoki i nga poaka hei kai ma ratou. Katahi ka whakatika ko nga turupa pakeha ka ahu ki uta whaka-te-taha o nga hiwi, mei kore e tupono ki tetahi ope ote hoa riri. Ka rua, ka torn ranei nga maero e haere ana, ka eke pu ki runga kite ope Hau Hau e kimi kai ana ma ratou. No te kitenga mai ite pakeha ka whati kino ki roto ki tetahi pa i te pu o te pikitanga e tu ana. Katahi ka tuku nga turupa ki raro kite whenua, ko etahi o ratou i noho i tahaki kite pupuri i nga hoiho, ko etahi i haere atu kite pa. Katahi ka tu te ngarahutaua o te Hau Hau i te take o ta ratou niu ; no te mutunga ka titiro mai kite tokoiti ote pakeha ka rere mai kite patu, mete hamama nga waha mete kuri e tau ana. Kaore, hei hunuhunu tenei i haere atu ai aua pakeha tokoiti nei. Katahi ka whati mai te hanga pakeha nei; no te taenga mai ki nga mea i mahue i tahaki kite pupuri i nga hoiho ka eke katoa ratou ki runga ki o ratou hoiho. Katahi ka pa te karanga ate pakeha, "Huakina, Huakina." ' Katahi ka paoro i runga maunga te umere a te Ingarihi hei whakahau i a ratou, ko te rerenga atu i rere atu ai ki runga kite hoa riri. Whati rawa atu te Hau Hau ka mau i nga turupa, katahi ka tukua te mahi a te hoari. Ki hai i takitato kua tokowaru o te Hau Hau kei raro i te whenua e ngaora-
ora ana 1 raro 1 nga waewae o nga hoiho—ko te nuinga o te Hau Ilau i whati ki roto ki nga wahi ururua, ngaro atu ana. Kaore o te pakeha i mate ; engari i tu etahi—he tatata hold no te puhanga mai. Kotahi te Hau Hau i hopungia e ratou, ko ona roro e whakaputa ana i tona motu i te upoko—na te hoari. Heoi, kua tae ake tenei a Makitanara ratou ko ona hoia maori, rae etahi hoia pakeha hoki e rua rangapu. Katahi ka awhitia te pa, kaha tonu te pupuhi a tetahi, a tetahi—te pamamao o te takiwa e pupuhi ana 180 iari. Tae rawa kite 6 o nga haora i te ahiahi kua kotahi te pakeha kua mate rawa, tokotorunga mea tu a kiko—kotahi hoki te hoia maori o te Kuini kua tu a kiko. Katahi ka tae ake etahi o nga pakeha o te tiraa o te Hanetereihi; ko te tima iti ia i noho i Ahuriri i mua ra, i mahi kite koko i te paru o te whanga Ida hohonu—kei Opotiki hoki taua tima inaianei. Haere ake aua pakeha me ta ratou pu repo. Ki hai i taro kua oti te parepare kua whakanohoia taua puki run<»a kite tuparipari. I konei ka karanga mai tetahi o nga rangatira o te Hau Hau kia korero ratou ko te pakeha, he mea kia uia te ritenga o te pakeha mo ratou. Katahi ka whakamutua rawatia te pupuhi, po ! mutu pu ana te waha o te pu—ko te aoahi an ake o te pu e mangi ana i runga i te pa mete mamaoa wai wera nei te ahua. Marino ana tena te po i te marama e whiti iho ana i runga i te rangi. Katahi ka ki atu te pakeha kore rawa he ritenga e hoatu e ratou, heoi ano te ritenga ko te Hau Hau me whakamutu te pupuhi me tuku mai i o ratou tinana kia hereheretia, katahi ka tika ai te korero. Heoi, kotahi te haora e noho ana te Hau Hau e hurihuri ana i te whakaaro; muri iho ka karanga mai e pai ana, me whakaae ratou. Ka kitea i konei te tawaretanga o te iwi kuri nei. Hua noa he pono ta ratou whakaaetanga, haere kuare atu ana te pakeha kite herehere ; ko etahi kua tomo ki ro pa, ko etahi e haere atu ana i te huarahi. No te kitenga o te Hau Hau kua watea te kuwaha o te pa, ka hamama nga waha (ano he poaka puihi), ka rere tahanga mai, mete pupuhi i o ratou pu kite pakeha. Ka mohiotia i konei, aue ! he kohuru tenei! Katahi ka tukua te mahi a te pu nui, a te pu pitara, a te koikoi hoki. Anana! ki hai i taro kua te kau ma talii nga tupapaku o te Hau Hau e putu ana i te kuwaha o te pa. Nawai hoki ? Nana ano ra. Ko te utu tena mo te kohuru. Kotahi te pakeha i mate i konei i roto i te pa, i tu i te upoko—ko tetahi no muri i mate ai i ona tunga. Tokoono o te pakeha i tu a kiko, kotahi hoki te hoia maori o te Kuini. Tokorua nga here-
here i mau i te aonga ake o te ra nana i korero mai tokorima tonu o te Hau Hau i puta ora, i kore ai he tunga ; ko te nuinga i tu katoa—he tokomaha hoki i ngaro rawa atu kaore hoki i kitea. Tokotoru nga tupapaku o te Hau Hau kua kitea i roto i te pa, he mea whakauwhi kite rarauhe. Ko tetahi o ratou te tangata nana i whitiki te taura kite kaki ote Wakana—i raobiotia taua tangata ki tona ingoa kua taia kite peke o tona ringa. Katahi ka tanumia e te pakeha nga mea mate o te Hau Hau, ka tahuna hoki te pa kite ahi. Ko nga mea mate ote pakeha me nga mea tu a kiko ka amohia kite kainga—mutu rawa atu te mahi kua weherua. Ite ata ka puta mai nga Hau Hau tokorua me ta raua kara ma, he korero mai kite waiho ratou kia noho ana ka tukua paitia te pakeha ki roto ki tetahi o a ratou pa kite kimi i a Kereopa. Otira ki hai i whakarongo te pakeha;—" Motu hoki te weka i te mahanga, hoki atu hoki ? " Puritia iho ana e te pakeha taua tokorua, he whakatakariri mo te kohurutanga i te po. Tern atu etahi pa e ma o te Hau Hau i runga hiwi e tu iho ana, ko tetahi ki atu i te mea kua horo i te po, ko tetahi ki runga atu—he mea tuwatawata katoa i te pu ote pikitanga. Ko te ata ote Go nga ra o Oketopa ka whakatika katoa te taha Kuini kite whawbai ki aua pa—ko tiaki kainga anake i mahue. IS T o te taenga atu o te pakeha ka whati katoa te Hau Hau ki roto ki nga pa o runga. Katahi ka whakanohoia e te pakeha tana pu repo hei wahi i te taiepa; ko tetahi ope i whakataka haere i te taha o te taiepa, he mea kia huaki te riri i tetahi taha, i tetahi taha, o te pa. Titiro rawa mai te Hau Hau akuanei katia ai te huanui mo ratou, katahi ka whati ka oma—parati atu aua ki tua o nga hiwi. Ko nga pa i tahuna kite ahi ete pakeha—pau ake. Ka whai atu etahi o nga pakeha, tupono rawa atu ki tetahi pa ki uta atu o enei kua horo nei, ka tahuna taua pa kite ahi me nga kai o roto —no-a taewa, nga aha atu. Hoki rawa mai kite kainga i waho nei kua tu tetahi kaipuke no te Arawa ki roto kite awa. Na reira i korero mai kua horo a Whakatane i te Arawa. Ko tetahi o nga tangata nana i kohuru nga pakeha itte Kaipuke (a te Purunu ma, awhekaihe kai whakamaori), kua mau i a ratou, kua mauria mai ki Opotiki i runga ita ratou kaipuke. Tera e whakamatea taua tangata. # Tena ano tetahi pa o te Hau Hau i Opotiki kua wera i te pakeha i te 2 o Oketopa nei. He nui nga poaka, me nga taewa i roto i taua pa—he kau ano etahi. Ko nga tangata i oma ki roto ki nga pa i korerotia i runga ake nei te matenga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18651021.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume III, Issue 62, 21 October 1865, Page 37
Word count
Tapeke kupu
1,462OPOTIKI. Waka Maori, Volume III, Issue 62, 21 October 1865, Page 37
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.