Ko enei tangata o Ngatikahungunu i raro iho nei kua oati hei tangata pono mo te Kuini o Ingarangi. I oatitia ite aroaro o te Kupa i te 10 e nga ra o Oketopa 1865. Ko te oati tenei na ; " E oati pono ana ahau kia noho tonu ahau i raro i te mana me nga ture o te Kuini o Ingarangi, me o nga Kingi, Kuini ranei, o muri iho ia ia ake tonu atu. A ka wliakarongo hoki ahaa ki nga whakahau tika katoa o ana Kaiwhakawa me o nga tangata katoa ano hoki ka whakaturia hei whakahaere i ana ture. A kia tohungia ahau e te Atua." Kereti Matai, Ihaka te Tenepu, Komene Ngamutu, Hona Hikurangi, Renata te Pahou, Tahana Pukoro, Retemana Kuhukuhu, Hanita te Kitea, Epiha te Pahi, Tanatiu te Rona, Mohi te Ahiko, Irietera te Rangamang3, Te Hapimana, Ruka Reitamarakai, Timoti te Towhare, Rangiahoa, Ngakahika, Karanama Whareirei, Whatu, Hoeta Pango, Te Whetu, Ihaka Rerekau, Rawiri te Rakato, Hiriona Reweti,
Te Roera Karauria, Tuta te Ruruku, Karauria Pupu, Te Muera Mateaitu, Wi Karere, Potaka, Raniera, Wiremu, Panapa, Maauera, Wiremu te Ota, Hoani Huarere, Rahara, Erni Nui, Teketeke, Hone Hikano, A Rapata Haki Wai, Winiata te Whakawai, Rimana Ngahou, Anaru te Wanikau, Manahi Pukerua, Ihaia te Ngiru, Nikora Ngarangi, Maria Kopare, Heta Aniwaniwa, Hotene Rangi To-ko-toko, Hereraaia te Mora, Te Iritokitoki, Nopera Koiiohi, Himi Tukatc, Eru te Karaha, Wata Tari, Pirika, Reihana te Matapihi, Hemi te Matatohikura, Nirai te Ne, Hona te Hoeroa, Hirini te Namunamu, Muaopoko, Hamahona Tarewai, Paikea, Werahiko Rini, Tamati te Ngahue, Kohaia te Hoata, Kauae, Manihera te Raukai, Hemi Taka Taina, Waka Takahari, Heoi ra, kua oati enei tangata ki a te Kuini; me mahara ratou ki to ratou oatitanga. Kua noho tahi tenei i raro i te mana o te Kuini, me whakarongo tahi hold ki ana Ture, koi kiia he waha kau te oaiitanga. Me whakamana anake nga tamana, nga aha atu, Ida rite ai kite pakeha, kia tika ai hoki te manaaki o te Kuini i a ratou.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18651021.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume III, Issue 62, 21 October 1865, Page 38
Word count
Tapeke kupu
338Untitled Waka Maori, Volume III, Issue 62, 21 October 1865, Page 38
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.