HE TANGATA.
ENEI KUA OATI PONO HEI TANGATA MO TE KUINI. E oati pono ana a hau kia tu tonu hei tangata tuturu mo te Kuiui o Ingarani, kia rongo i ana ture ake tonu atu. Hurae 17, 1865. Iharaira Houkamau Maka Pahoe Wiremu Pahuru Teretiu Koho Irimana Jvorau Taraati Pohue tiara wira Waetohe- Hemi Kopa tohe Hare Kopa Hamiora Kapawai Wheoro Ilira Hape Pita Kapiti Heuare Katoe Hamiora Taitua Kepa Tioke Maki Kino Ilotcne Auporo Rawiri Tangaroa Taiheru Tihi Pounamu Timoti Aukaba Himiona Taitua Matiu Rumaki Himiona Tiwha Eru Pahika Hoera Taitua Himiona Mataku Hotene Tatare Anaru Poharu Mihaka Te Huia Putoromu Pobara Hoera Puha Ilakiaha Mahaki Ihaia Ingoa Himiona Raukawa Rutenc Hoenga Wiremu Pakeha Hori Ngangaro Tiopira Kapa Ilenarc Kaka Wirihi Whare Riwai Waewae Rana Aukaka Wirihaua Hautao Rihara Tama Koani Te Aute TanaraKaingapura Heuare Taiau Wiremu Kutukutu Koroniria Whitu Wiremu Houkamau Pita Horuhoru Munu Taito Tane Pahaoa Rewi Haria Irimaua Whare tlataraka Haria Rawiri Tawhaki Hatara Tirau Tamati Karaha Houata Hau tonga Hemi Tawheru Renata Pouaka Pene Tiritahua Renata Rongokako Penetana Tu Remeka Takiori Heta Kotete Himiona Papamate Raniera Kotete Hamiora Mania j Kepa Make Paora Tonga I Hairuha Hape Hori Rongokahe i Timoti Taiheru Henare Iwi Wirehaua Maoa Hohepa Werohu Rei Huna Hataraka Rumaki Akapu Pari Wiremu Una Wiremu Huihui Paratene Koreha Katene Ngatoki. Himi Tuatae. Na Rota Waitoa i tuhituhi to ratou wkakaaetanga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18650729.2.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume III, Issue 56, 29 July 1865, Page 10
Word count
Tapeke kupu
228HE TANGATA. Waka Maori, Volume III, Issue 56, 29 July 1865, Page 10
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.