HE WHARANGI TUWHERA MA NGA HOA TUHI MAI.
Wairoa, Hune, 1865. Ki a te Kai Tuhi o te Waka Maori. He korero tenei no te haerenga o Pitiera Kopu, o Paora te Apatu, o Areta te Aria, o Ahita Karari, o Raka (Locke) kite Uhi kite pehi ite riri ate Hau Hau raua ko te
Kawanatanga: ara, ko Karauria te Iwirori raua ko Haraana Taiepa—he riri mo te kawenga o te kara a te Kuini ki tera taha o te Wairoa. Ka tae atu ka tu ko Paora ka ui atu kite Hau Hau ;—" Tena, he pono te ki tapalii mo te kara a te Kuini ?" Kei runga ko te lletiu, no te Hau Hau; —" He tika taku ki tapahi mo te kara na. Kia rongo mai koe, e rua nga take o taku ki mo te kara. Tetahi, mo nga mom"; tetahi, te ki mo te kara kia whakahokia atu ki tera taha tu ai, kite wahi kua riro i' te pakeha, koi tu i tenei taha, tona iho ko te whenua—ko te taha kei au ano kei te maori. Mongamoni; mo te kianga mai kotahi rau"pauna mb te hauganga o te pa o Karauria raua ko Hamana. Ka ki au i kona, kaore e pai enamoni kia homai; mete pa e kore e tu ki konei ki tenei taha, koi waiho tonu iho ena moni liei utu mo te wahi i tu ai te pa. Tetahi, i mua lie Kawanatanga anake nga taugata o te Wairoa kaore hold e homai e te pakeha he mea in a nga maori; tcnainaianei homai noa te mea, te mea, te mea, Ka mahara au i konei hei tango enei mea homai noa mo te whenua." Kei runga ano ko Paora te Apatu ; " Ae, he Kawanatanga anake tatou i mua ; kaore e homai ana e te pakeha he mea ma tatou no te mea hold e rite tonu ana o tatou whakaaro i reira; puta noa mai koe—ehara, he Hau Hau ! Na, kia rongo mai koe ehara i au i tono nga mea e homai noa nei e te pakeha. Kaore, engari nahau na te ILiu Hau ; na to ki hatepe nei ra i'au, i te Kawanatanga maori, pakeha hoki. Na konei i tahuri ai au kite tono kite pakeha ki tetahi" tiaki moku ; b>ia ka homai e te pakeha nga pu maku me nga paura—e ki mai na koe, kaore. Hei tiaki tonu mo matou, ehara i te mea hei utu mo te whenua. Mau hoki e mohio ki hai i peneitia tera tarawahi ; i kai tonu koe te Hau Hau, me au hold mete Kawanatanga, tukua paitia atu ana tera e taua. Ko to ki tapahi mo te kara a te Kuini, whakarerea atu, hei tohu hoki tena moku, hei tiaki i au. Me tohou tohu hoki e tu mai na tau pou, e aroarohald mai na hoki o ringa i te take o tau kara, e' ki na hoki koe ko tou mana tena me tou atua hei tiaki i a koe—ko matou hoki kaore i te ki atu kia tapahia tau kara. Ko tenei me whakamutu to mahi whakahihi, e ki na hoki koe kei a Akuhata ka tae mai a te Ua katahi ka hatepea katoatia te Kawanatanga maori, pakeha hoki. Kia rongo mai koe, whakarerea to mahi penei. Kei to matenga apopo ka mate koe i te whakama. He pai kite totika koe ; kite he koe, e tarn a ka mate koe i- te vvhakama." Kei runga ko Pitiera Kopu ; rongo mai koutou, ka mutu te korero mo te pai i a tatou i konei i te Uhi nei, i Matiti hoki, kia noho pai koutou kia noho pai hoki matou te taha Kawanatanga. Ko tenei me whakamutu tenei mahi. Ko te tino take ia o ta matou haere mai, he ki atu ki a Waikato kia hoki atu ki tona kainga ; kati te noho i konei, kei noho tonu, a, waiho hei whakararuraru i tenei wahi." Ka mutu, e rua hoki nga ra i muri iho i
taua korerotiluga ka whakaiika a Waikato ka haere. Ko tenei kua riro aua tangala kua hoki ki o ratou kainga. Na Paora Apatu, Na Pitibra Kotu, Na Aueta Aria.
Mawhai, Hurae, 18G5. Ki a te Kai Tuhi o te Waka Maori. Tukua taku reta kite nuipepa kia kite nga tangata. £ lioa ma e nga iwi o tena koutou. He korero tenei kia rongo mai koutou kua hinga te Hau Hau. Hui katoa e 52 o nga whawhai katoa. No te taha Kawana te kau ma whim. He pono tenei korero, he pono rawa. Ivua hinga ano hoki a Patara. Otira kaore ano i i«a marama ; ko te whawhai kei te whawhai touu i nga ra katoa. Na Henare Potae.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18650729.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume III, Issue 56, 29 July 1865, Page 10
Word count
Tapeke kupu
791HE WHARANGI TUWHERA MA NGA HOA TUHI MAI. Waka Maori, Volume III, Issue 56, 29 July 1865, Page 10
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.