Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

HE WHARANGI TUWHERA MA NGA HOA TUHI MAI.

Wairoa, Hune, 1865. Ki a te Kai Tuhi o te Waka Maori. He korero tenei no te haerenga o Pitiera Kopu, o Paora te Apatu, o Areta te Aria, o Ahita Karari, o Raka (Locke) kite Uhi kite pehi ite riri ate Hau Hau raua ko te

Kawanatanga: ara, ko Karauria te Iwirori raua ko Haraana Taiepa—he riri mo te kawenga o te kara a te Kuini ki tera taha o te Wairoa. Ka tae atu ka tu ko Paora ka ui atu kite Hau Hau ;—" Tena, he pono te ki tapalii mo te kara a te Kuini ?" Kei runga ko te lletiu, no te Hau Hau; —" He tika taku ki tapahi mo te kara na. Kia rongo mai koe, e rua nga take o taku ki mo te kara. Tetahi, mo nga mom"; tetahi, te ki mo te kara kia whakahokia atu ki tera taha tu ai, kite wahi kua riro i' te pakeha, koi tu i tenei taha, tona iho ko te whenua—ko te taha kei au ano kei te maori. Mongamoni; mo te kianga mai kotahi rau"pauna mb te hauganga o te pa o Karauria raua ko Hamana. Ka ki au i kona, kaore e pai enamoni kia homai; mete pa e kore e tu ki konei ki tenei taha, koi waiho tonu iho ena moni liei utu mo te wahi i tu ai te pa. Tetahi, i mua lie Kawanatanga anake nga taugata o te Wairoa kaore hold e homai e te pakeha he mea in a nga maori; tcnainaianei homai noa te mea, te mea, te mea, Ka mahara au i konei hei tango enei mea homai noa mo te whenua." Kei runga ano ko Paora te Apatu ; " Ae, he Kawanatanga anake tatou i mua ; kaore e homai ana e te pakeha he mea ma tatou no te mea hold e rite tonu ana o tatou whakaaro i reira; puta noa mai koe—ehara, he Hau Hau ! Na, kia rongo mai koe ehara i au i tono nga mea e homai noa nei e te pakeha. Kaore, engari nahau na te ILiu Hau ; na to ki hatepe nei ra i'au, i te Kawanatanga maori, pakeha hoki. Na konei i tahuri ai au kite tono kite pakeha ki tetahi" tiaki moku ; b>ia ka homai e te pakeha nga pu maku me nga paura—e ki mai na koe, kaore. Hei tiaki tonu mo matou, ehara i te mea hei utu mo te whenua. Mau hoki e mohio ki hai i peneitia tera tarawahi ; i kai tonu koe te Hau Hau, me au hold mete Kawanatanga, tukua paitia atu ana tera e taua. Ko to ki tapahi mo te kara a te Kuini, whakarerea atu, hei tohu hoki tena moku, hei tiaki i au. Me tohou tohu hoki e tu mai na tau pou, e aroarohald mai na hoki o ringa i te take o tau kara, e' ki na hoki koe ko tou mana tena me tou atua hei tiaki i a koe—ko matou hoki kaore i te ki atu kia tapahia tau kara. Ko tenei me whakamutu to mahi whakahihi, e ki na hoki koe kei a Akuhata ka tae mai a te Ua katahi ka hatepea katoatia te Kawanatanga maori, pakeha hoki. Kia rongo mai koe, whakarerea to mahi penei. Kei to matenga apopo ka mate koe i te whakama. He pai kite totika koe ; kite he koe, e tarn a ka mate koe i- te vvhakama." Kei runga ko Pitiera Kopu ; rongo mai koutou, ka mutu te korero mo te pai i a tatou i konei i te Uhi nei, i Matiti hoki, kia noho pai koutou kia noho pai hoki matou te taha Kawanatanga. Ko tenei me whakamutu tenei mahi. Ko te tino take ia o ta matou haere mai, he ki atu ki a Waikato kia hoki atu ki tona kainga ; kati te noho i konei, kei noho tonu, a, waiho hei whakararuraru i tenei wahi." Ka mutu, e rua hoki nga ra i muri iho i

taua korerotiluga ka whakaiika a Waikato ka haere. Ko tenei kua riro aua tangala kua hoki ki o ratou kainga. Na Paora Apatu, Na Pitibra Kotu, Na Aueta Aria.

Mawhai, Hurae, 18G5. Ki a te Kai Tuhi o te Waka Maori. Tukua taku reta kite nuipepa kia kite nga tangata. £ lioa ma e nga iwi o tena koutou. He korero tenei kia rongo mai koutou kua hinga te Hau Hau. Hui katoa e 52 o nga whawhai katoa. No te taha Kawana te kau ma whim. He pono tenei korero, he pono rawa. Ivua hinga ano hoki a Patara. Otira kaore ano i i«a marama ; ko te whawhai kei te whawhai touu i nga ra katoa. Na Henare Potae.

Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18650729.2.7

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Waka Maori, Volume III, Issue 56, 29 July 1865, Page 10

Word count
Tapeke kupu
791

HE WHARANGI TUWHERA MA NGA HOA TUHI MAI. Waka Maori, Volume III, Issue 56, 29 July 1865, Page 10

HE WHARANGI TUWHERA MA NGA HOA TUHI MAI. Waka Maori, Volume III, Issue 56, 29 July 1865, Page 10

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert