HE WHARANGI TUWHERA MA NGA HOA TUHI MAI.
Napier, Maehe 8, 1865. Ki a te Kai Tuhi o te Waka Maori. E to matou hoa tena ra koe. Mau e tuku atu ta maua nei whakaaro kite nupepa kia kite ai nga
Maori Kuini, me nga maori Kingi o te Pai Marire, me nga pakeha e noho atu ra i nga wahi katoa! Ta te mea ko nga wahi kua uru ki taua mahi porangi, ko Turanaki, ko Whanganui, ko Waikato, ko Taupo. E mea ana maua ko taua mahi kino me waiho atu ano i nga wahi o nga iwi kua uru ki taua mahi Hauhau. Ko nga kainga o Taupo kua mahi; no Tauranga tae noa ki Tongariro, kai te Wai Mahana te mutunga raai. E mea ana maua ko to maua takiwa kaua e homai tena Atua Hauliau ki o maua rohe—eugari me waiho hei haerenga mo maua hoa pakeha me o maua hoa Kuini maori. No Hinemaiai te timatanga, Oruanui te mutunga, Heoi ano. Na Apebahama jSfa Tahatt.
Maketu, Pepuere 28 1865. Ki a te Makarini, Tumuaki whakahaere takiwa o Ahuriri, Epa tenakoe. Kua tae mai to hoa a Hohepa Tamamutu mete Meiha (Major Douglas). Kua kite matou i a raua ko tona hoa. Kua korero a Hohepa i nga korero o kona me nga korero o te whawhai a te pakeha raua ko te maori. I to matou rongonga i ana korero o te kohurutanga o tatou hoa pakeha ka nui ai to matou pouri" mo taua kohurutanga o nga maori atua taipo o Taranaki. Na he nui hoki to matou hari mo te hinganga o te maori i o tatou hoa hoia. Otira ko te kohuru ano te mea e pouritia nei e matou. Te rua 0 nga mea pouri nuitia nei e matou ko tetahi pane pakeha kei nga maori taipo e maua atu ana kite Kawhiti. Ko to iwi ko te Arawa kei te whanga i taua iwi taipo. Kite kitea mai ma roto i rohe ka taimaha te rerenga o to matou ringa kite hopu i taua iwi. Heoiano; he whakaatu tena i nga korero o konei e tae atu ana ki a koutou. Kua kore nga korero karapoti a nga iwi Kingi ki a matou ko o matou hoa pakeha. Engari tena ake pea nga ra e puta mai ai nga whawhai a nga iwi maori ki a matou Ko te mahi ia ato iwi a te Arawa e noho atu nei he whakapai tonu i nga taiepa mo nga wahine, mo nga tamariki—heoiano. E hoa, tena koe. Kia kaha kite pupuri ito tatou iwi i a Kahuliunu. Kua rongo matou kua korahi tatau i roto i te maru o to tatou Kuini aroha. Hei konei matou whakarongo atu ai. !Na to hoa Na Hetsa.be te Pttkuatfa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18650318.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume II, Issue 46, 18 March 1865, Page 3
Word count
Tapeke kupu
467HE WHARANGI TUWHERA MA NGA HOA TUHI MAI. Waka Maori, Volume II, Issue 46, 18 March 1865, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.