HE KORERO KOHIKOHI NOA MAI.
Petane.—Tena tetahi reta kua kitea e matou na te iwi Hau Hau i Tongariro nana i tuhi mai ki ate Waka Takahari, kite runanga o Petane hoki, kia hoatu he tingara, he paea kia ratou. Eki ana ko to ratou mate tena, he kore paea. Hua noa pea ma to ratou atua e hoatu he paea ma ratou eki ana hoki ratou ka taea e ia nga mea katoa o te ao. He Mahanga.—Kua whanau nga tamariki o Amiria, walsine a Karanama, i Waihua. He tane aua tamariki nei, taua tokorua, He tuku whent/a.—Kua hui nga tangata o Mohaka kite Arakonihi, he komiti tuku whenua ki ate Kawanatanga—kei tera taha o Mohaka te whenua e tukuna ana. Na te Mokena te hui. Tenei te waiata i waiatatia ai, he tangi ki to ratou whenua, ara; — Maunga tu noa Nga Peke i uta ra e. Ka ngaro hoki ra taku whakaruruhau e. Taku kotikoti i hono ki waenga te pahi; Kia tu korua i te korero o te toa. Utaina atu ra kite ihu ote waka; Tena ka paea kite awa i Ahuriri. I wea koia koe te whakakau mai ai i te whakakau o te tai. Ete Kuini i waho ra, hoake ki uta rate Kauika tuarua. Whakarerea mai rate kakau ote hoe Hei waha i a koe, kei taka te tapu atea e i. Te Wairoa.—Ko te Hau Hau kua tae mai ki te Wairoa kite kawe mai i tonu atua teka ki tena kainga o tatou. E korerotiaana he tokomaha n<*a tangata o reira kua rere ki runga ki taua mahi. Me nga tangata o te Whakaki hoki kua tahuri ano ki taua mahi porangi. Taukiri koe! nga mahi ate tangata—me te tamariki! Puta kau mai he tikanga hou, ka rere tonu atu; puta ke mai apopo he mea ke, ka nro ano ki runga noho ai. E rite ana kite papapa ote witi, e rere noa ana i runga ite hau; ko te witi ano ia, ko te mea tikanga e takoto tonu ana, ekore e riro. Engari ko Paora, ko Pitiera, kai te riri ki taua mahi. E korerotia ana ko tetahi tira kua riro atu ki Turanga kite kawe i tona mahi ki reira. Ekore ano e ngaro te whakaaro o nga morehu o Waikato e whakahaere nei i to ratou tikanga i te motu nei. He whakataka taua ano ra to ratou ritenga. Hei mate ano mona.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18650318.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume II, Issue 46, 18 March 1865, Page 3
Word count
Tapeke kupu
408HE KORERO KOHIKOHI NOA MAI. Waka Maori, Volume II, Issue 46, 18 March 1865, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.