HE WHARANGI TUWHERA MA NGA HOA TUHI MAI.
Patangata, Hune 1864. Ki a Hemi Wuru. E hoa, ekore an e mutute utu mo taku nupepa; ka utu tonu au i roto i nga tau katoa e haere ake nei. Ekore au e pena me nga tangata kuare e kaiponu ana i ta ana moni. Otiia, ehara i te kaiponu: he whakaatu tonu i tonu kuaretanga. He n;ea hoki kua oti te whakatau a ki e o ratou tipuna ;—" Te pia o Tahitokakaware"—heoi ware tonu iho nei hoki o ratou whakaaro. ' E hoa, ana te moni mo tenei tau ; keihohakoe ki ta aku nupepa—me tuku tonu mai i nga rua wiki katoa e haere ake nei. Na Renata Pukututu. Pourerere, Hune 7 18G4. Ki TE KAI TUIII O TE WAKA MAORI. He kupu atu tenei naku ki a koe kia tukua atu kia rongo mai o taua hoa maori. Ka rongo nei au i te korero a te Raugihiroa, raua ko tona tama ko Kingita. Taukiri! koe te Rangihiroa ! korua ko to taina ! He aha rate rawa a o taua hoa pakeha i tahuri mai ai korua kite ki kia patua ? E hoa ma, e tatou maori ; kaua ra e kukua a matatia te korero mo tatou hoa pakeha. Engari me whakahangai, he kingi—he kingi; he kawana—he kawana. Engari kia mau ano ki te kupu a to tatou nei tipuna, a Kahungunu. Ko tana kupu tenei; — " Te noti wharanui a Tamatea, whara mai i tawhiti." Tetahi, '• Karoro tangi amioinio ra runga maio Taputeranxa. Patiki tana rangi Ofciere." _ Kanui te pai o nga whakatau a ki a to tatou tipuna; ritetonu te karoro mete wharangi kite pakeha. Kati ra tatou me inau atu i te whakatau a kia to Waikato tipuna ;—" Waikato taniwha rau." Waiho atu i a Waikato tona mahi pohehe. Ka huri tena. E hoa; tena nga moni mau mo tenei tau hou ma Teone Neana e hoatu ki a koe. Ena ia e tae atukikoua. Na Mobena.
Kopanga—Hune 22 1864. Kl A TE KAI TTTHI 0 TE WAKA MAORI. E ta —mau e tuku i taku reta Id te perehi. He mea atu tenei ki nga tangata o Patangata, o te Aute hoki, kia rongo mai ratou e nui ana toku
mate i a ratou e whakangau haere nei i te poaka i runga i toku kainga i Oero. I tera hotoke mate rawa ana etahi o aku reme i te ha nga e omaoraa haere ana i te wehi ki nga kuri e kawea ana mai hei whakangau poaka. Tera ano hold e pena ano i tenei hotoke kite waiho eau kia mahi ana nga tangata i taua mahi. No naianei ka mate tetahi poaka rarata noaiho a nga pakeha kani rakau i Oero i aua kuri e korerotia nei e au. Na, kia rongo mai koutou, ekore rawa au e pai ki tenei mahi a koutou. He panui atu tenei kia mohio koutou te hunga whakangau, kite kitea koutou eau ki konei e whakangau ana amuri ake nei ka tukua koutou eau kirunga kite ritenga ote Ture ote Kuini. Hua noa me whai whakaaro marire koutou. He aha koia te pai kia takahia noatia au e te tangata whakaaro kore I —kia mate noa au i aku hipi ka ngaro 1 Heoiano, kia tupato koutou. Na te Karena o te Kopanga
Te Aute. 1864. Ki a te Makarini raua ko te Whitimoa. E hoa ma—Katahi ano au ka whai reta atu ki a korua. Na, kia rongo mai korua ki nga inahi a enei kainga—a te Aute, a Patangata—he mahi ahu whenua; he hanga taiepa hei tipunga mo te witi, mo te oti, mo te riwai, mo te paukena, mo nga mea katoa. Ko te timuaki o nga mahi a enei kainga erua, ko te whare karakia nui mo te Aute. Na, koia tena, ko nga mahi tena a enei kainga erua. E hoa ma, rapua he kamura e korua ;ka kitea, tonoa mai kite whakaara. Ma korua e tuku atu tenei reta kite " Waka Maori" kia rongo mai nga hoa pakeha, me nga hoa maori, e mahi ana matou i nga mahi pai mo te tinana, mo te wairua, Na to korua hoa aroha Na J;e Waka Rewhabewha.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18640625.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume II, Issue 28, 25 June 1864, Page 1
Word count
Tapeke kupu
702HE WHARANGI TUWHERA MA NGA HOA TUHI MAI. Waka Maori, Volume II, Issue 28, 25 June 1864, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.