TARANAKI.
Kotahi te rongo hou mai no Taranaki. Ehara i te tino korero, engari he kupu tuku wawe mai ia kia we te rongona—kei muri pea ia te nuinga ote korero. No te 30 o nga ra o Apereira ka hui nga maori 3(io o reiraki tetahi paraki hoia i utu huaki ai. Kua rougo noa atu nga hoia i roto kite taua e liaere mai ana ; heoi, noho tatari ana—tera te tana te ki na e noho kuare ana. No te taenga nuii kite pa ka huakiua ai e te maori ; te whakahokinga a te hoia, ka kawe tetahi, ka kawe tetahi—ki hai i "wliai taro ka liorc kino te taua. Katahi ka kohikohia e te hoia 3o nga tupapaku i roto i te awakari o te pa ; kotahi hoki te mea e ora touu ana, kotena i mauriaki ro pa, he tu kino toua i te uina. Kua niohiotia tetahi o nga mea mate ko Parexga Kingi, he rangatira. Kitea atu ana e te pakeha he tokouiaha nga mea tu a kiko e amohia atu ana e nga hoa. Ko nga mea mate rawa hoki i taka atu kite talia ki waho o te awakari i toea atu ano. Eki ana kite hui nga mea mate rawa o te maori ka hui ki nga mea tu noaiho, tera e tae kite 100. Kaore rawa kia kotahi o te pakeha i mate. No mua atu i tenei kua tae nga hoia 500 ki uta tahu haere ai i nc;a whare, i uga mara kai, hauhake ai hoki i nga taewa, whakakino ai i nga in alii nga. Tae aua taua tohu ki Pataraimaka, ki Whangatahua, ki Puketawa, kite Ivopua, ki Paiakamahoe te kai nga o Minarapa raua ko Parenga Kingi. Te tuenga ki Ahuahu o taua tohu kua kore he tangata ; on ,r ari ko nga pouaka, ko nga Kaweuata hou, ko nga aha noa atu, i roto i nga whare e tu ana. Ka kitea i reira te tinana o tetahi pakeha i ngaro i tetahi riringa i mua tata atu. Ko te upoko kua tapahia atu ; ko te tinana kua poroa i raro iho i te uma, kua riro ; ko tetahi o nga waewae i kitea, kua pau nga kiko o te huha te tapahi atu —e mea ana nga pakeha i kainga taua tangata. Kotahi te kau Dga hoiho i riro mai i taua tohu hoia, no nga whenua i haerea e ratou.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18640514.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume I, Issue 25, 14 May 1864, Page 2
Word count
Tapeke kupu
407TARANAKI. Waka Maori, Volume I, Issue 25, 14 May 1864, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.