TAURANGA.
Kua timata tenei te riri i Tauranga. Ko Pukehinahina tena kua taea e te pakeha. Teuei te korero na. No te 29 o nga ra o Apereira ka tikina taua pa ka huakina e te hoia. I te ataka timata te pupuhi kite pu repo, kite rakete. Pupuhi tonu, a, ka tata kite ahiahi; ka talii ka karangatia kia reia tonutia—he mea hoki kua tuwhera i te mata. Ko uga maori i roto i nga awakari i waho mai o te pa kua horo 110 a atu ki roto ma te kuwaha. Paku marire taua kuwaha, mete awa wai nei—he mea tapuke a ruuga. Rere tonu atu nga hoia me nga heramana, mete pupuhi mai tera i roto i nga parepare—te taeuga atu kite pa ka tomokia ma te wahi pakaru. Katahi ka mate aua pakeha i kouei. Kaore hoki he tangata e kitea atu ana o tera ; i raro anake i te whenua e noho ana i roto i nga awakari huhua o roto o te pa ; he mea tapuke auake a runga—whakatakototia ai a ruuga he mangamanga rakau, he raupo a ruuga ake, he oneone a ruuga rawa. Heoi ka kawe i reira, tetahi me tetahi, katahi ka whati mai uga hoia ki waho, he tokomaha no nga mea e matemate ana. Ko nga maori, i roto i te wahi ora e noho ana ; ko nga hoia, he whakamomori tonu tana kite riri kau ki nga wairua. Otira ehara i nga maori aDake naua i pupuhi aua hoia, ua nga mata ano ia o etabi hoia i te taha ki muri o te pa e pupuhi mai ana ; koia ai, ua tera etahi ratou i mate ai, mate ano hoki etahi o era i waho i nga mata o enei i ro pa. Ka mutu, no te putanga mai ki waho, katahi rawa ka ri tonu mai te mata i nga parepare o te pa. Hoki marire mai te hoia, mete amo mai i etahi o ratou, tae mai ana ki ona parepare. Katahi ka Inlaid ano e te pakeha kite pu repo, ki to rakete hoki, mete pupuhi mai ano tera i ro pa. Kua po tenei, kua tae kite 9 haora ; whakarongo rawa atu kua mutu te paku mai o te pu i te pa. Katahi ka ngoki haere atu tetahi tangata kotahi, he rangatira ano ; te taenga atu ki te pa kua kore he tangata o roto—kua oma i te pouritanga. Te omanga o aua tangata
ka tae kite kauanga ote awa, hei konei ka puhia e etalii hoia i whakauohoia i reira hei tiaki i taua kauauga ; katahi ka whati ka tahuti ki ro repo. lie lioia auo hoki i reira e noho ana ; ka riri ano i reira. E rua te kau tonu o ratou uga maori i mate i konei, i te repo—ko te nuinga i marara ke uoa atu, puta ana i te pouritanga. Hui nga pakeha kamate rawa i te para 27 ; nga mea tu a kiko 77—he tokomaha uga raugatira i mate. Nga mea mate, ine nga me tu a kiko, a te maori e mohiotia ana iuaianei e te pakeha, 40—tera atu pea etahi, kaore i mohiotia.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18640514.2.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume I, Issue 25, 14 May 1864, Page 1
Word count
Tapeke kupu
530TAURANGA. Waka Maori, Volume I, Issue 25, 14 May 1864, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.