TE HAROTO.
No roto i a Apereira kua hori atu nei ka huihuia e Kingita, raua ko te Poihipi, nga tangata katoa o Tarawera kite Haroto. Ka tukuna te tangata ki a Kipa i te rori i Waipuna kia haere ratou ko oua hoa ki taua hui. "Ki ana a Kipa ki ona hoa kia
noho ratou, kia haere ko ia anake kite whakarongo i te korero o taua hui, me he mea he pehea ranei. I-leoi, noho ana a ratou, haere ana ko Kipa anake. Te taenga ki reira kua riro te Poihipi, ko Kingita i noho ki muri. Katahi ka patai a Kipa ki a Ivingita ; —"He abate tikanga 0 tenei hui." Ka ki inai a Kingita;—"E inea ana au kia tikina. kia liuakina a Nepia." Ka ki atu a Ivipa;—" Ka he; e he ana—en gar i me whakarere." Ka ki mai ; —" Ekore e inahue takn rawa. Ka haere au ki Rotorua ki a JXgatiwhakaue, raua ko Ngatiporou, kia houhia to raua rongo, kia tahuri inai ratou katoa ki ?sepia nei." Ki atu ana a Kipa;—"Ka tohe tonu koe, ka haere au ki nga pakeha kite kawe korero. Me anga koe ki ta taua tarn a a Tareha korero ai ; ka pai mai tera ki tau, katahi koe ka korero i tena ki." Haere tonu mai a Kipa, korero tonu ki a Tareha ; ki tonu atu a Tareha ; —"A, ko taua tena : haere mai ra ! Ka whakaoho ena iwi i lu;;ei kainga, eiiara i te whakaoho mo nga pakeha ; engari he takahi i nga kc<rero o Ngatikahunguuu." Haere mai tonu a Tareha, korero tonu ki nga pakeha o Nepia. 2sa ite Hatarci, ito 7 o nga ra o Mei nei ano, ka tae atu a Pitiera Kopi.;, raua ko Hemi Taka Taina. ki Pawhakairo. Ite ahi alii ote YV iki ka palaitia e Pitiera te tikanga o taua korero ; ka ki a Tareha he pono taua korero. Ko kona ka mea a Pitiera kia haere ia ki Tarawcra kite ui ano ki taua korero, kia patua kia kore. Ka inea mai a Karaitiana, a Renata, a etahi atu, kaore e pai ; engari ma nga tangata o Ileretaunga e tiki taua korero, e patu —hcoi, kua tika ki tena. Katahi ka "vvhakaritea ko te laitei he ra huinga nio Jsgatikahungiinu ki Pelane ; liei a te Parairei, te 13 o nga ra, ka whakatika atu 1 kona ka haere ki Tarawera kite patu i taua whakaaro. E pai ana te whakiiaro o nga tangata o I-leretaunga, he whakapono hoki ia i ta ratou ki ite hui kite iVliraki Pawhakairo i mua ai ; ara, te ki kia kaua e tukua mai te kino ki tenei kainga. Ko tena tangata, ko Kingita te W he, ekore ano e rongona tona ingoa inaiauei me i kore tona whakaaro kohuru ; ehara lioki ia i te tangata rangatira, ehara i te tangata noho i te wlienua e whitingia ana e te ra, ara, ko te talia inoana—engari no te mohoao noa atu. I tona nohoanga i konei i mua ai ka wliano ka mate mo tona he ; no te mea i oma ki o Ngaitahu i ora ai. Ilua uoa kua tupato tenei —kauaka.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18640514.2.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume I, Issue 25, 14 May 1864, Page 2
Word count
Tapeke kupu
530TE HAROTO. Waka Maori, Volume I, Issue 25, 14 May 1864, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.