Kia kotahi hoki te nupepa i muri atu i tenei ka tutuki te tau, ka taea hoki te marama i timata ai te mahi. I ta matou kokiritanga i tenei waka kite wai, hua noa tera e tokomaha nga tangata e eke niai ki runga hoe ai kia tika ai te ha 're, kia ora ai i te ngaru. Otira, kua parau ia taua whakaaro ; ko matou anake ano (ko o matou hoa tnaori ruarua nei hoki) nga kai hoe ; kaore hoki matou i tirohia mai e te tokomaha e whakauaua noa ana kite hoe kai ma ratou—ma te tokomaha hoki nga utanga o tenei waka, ehara i te mea ma nga kai hoe anake. Ko tenei e paepae haere ana ta tatou waka, ka tata te eke ki ruuga kite tahuna takoto ai. Heoti nei ano te iwi o tenei motu i whai nupepa o tona kainga tonu ake ko Ngatikahungunu anake ano. Ta matou ki tera e manawareka a Kahungunu ki toua taonga, hei bapai i tona ingoa i runga ake i o etahi iwi. Mete mea hoki he nui rawa no nga utu mo te tau i matakutia ai —otira e pai ana, hei aha hoki ki a matou ? ehara hoki ia i te nupepa mo matou, e nui ana a matou nupepa. I meatia ai tenei nupepa hei taonga mo te tangata maori anake ano, kia rite ai ki nga pakeha te rougo i te korero, te whakaputa hoki i tona whakaaro. Otira e mohio ana matou ehara i te moni kore i kore ai e manaakitia tenei taonga—he puta ke marire no te ngakau. Tera nga tangata e tuhituhi mai ana ki a matou kia kaua e whakamutua te mahi o te nupepa nei. Na, he kupu atu tenei ki aua tangata. Kite nui to ratou hiahia kia mau tonu te nupepa nei, me tahuri ratou ki o ratou hoa korero ai kia manaakitia nuitia; mo runanga—katahi pea ka tika. Inahoki he mea runanga anake nga mea paku noa nei: ko te nupepa, te mea nui,
ekore erunangatia. Heoi a matou kupu inaianei. I puta ai enei kupu a matou, he inea ka tata te taea te mutunga o te tau, no reira i raea ai kia ata whakaarohia to koutou taouga—koi kore. Ekore e pouri te ngakau i te mea e noho touu ana nga huanga o te tangata i te aroaro ; kia ngaro, katahi ka rougoua te mamae. Hei kona ra koutou.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18640514.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume I, Issue 25, 14 May 1864, Page 1
Word count
Tapeke kupu
409Untitled Waka Maori, Volume I, Issue 25, 14 May 1864, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.