KI NGA TANGATA MAORI.
Tenei taku mohiotanga i kitea ai e au te kuaretanga o nga tangata Maori. Whakarongo mai. I mua, ko te whakaaro a nga tangata o tenei motu, he whawhai tonu ta tetabi ki tetahi,, kai atu tetahi i tetabi, kai mai tetabi i tetahi ; ki'iaitewhakaaro o riga iwi o tenei raoiu i buihui kia kolahi: k&oj e.rite ana ano be nakahi, welii and ngawahi katoa o te motu nei i a ratou. wkaka-ratou ano. Muringa ilio, ka tae mai te iwi tere tai, ka uki uta, ka mahi rrgaMihinare, ka wiiakararatatia e ratou, a, ka rarata. Ka boki; nga bara tutu o nga tangata o tenei motor/ ka nobo pai, laea noatia te te wbakaaro ole Pakeba kia tino awhinalia a Niu Tireni e ia. Na, e boa ma, ka kitekitenga tangata Maori i a ratou, kaia atu, kaia mai ; kaore he webi ; te tuarua, ka kite katoa oga tangata o tenei motu i nga taonga whakahari 0 tenei ao. Na, ki toku whakaaro, kabore kau he taonga o tenei ao e rite ai te pai die iwi Pakeha, tona aroba nui ki tenei motu. Ko te aroba anake o te Alua te mea i nui ake i lenei; otira, no reira te nuinga o tenei aroba. No konei tatou ka kite i oga wbakaaro mobio, a, whakapehapeba ana tatou, na konei ka tupu nga raruraru. Kaore an e ki, e ahu mai ana i te Pakeba nga rarit* raru: kao; eogari, e ahu atu ana ite taha Maori. Tenei te take i maroro ai ahau ki le whakapuia i tenei ki na, e ahuaiuana i le taba Maori. Na, kia rongo mai ra. Mehemea he ngakau kino to te Pakeha, he aba te take i homai ai eia te aroba ite tuatahi? Te homai ai ko te kino, no te mea kua kile ia i le kino o tenei molu ki a ia ano; na* te tahuri ano boki te Pakeba kite patupalu i nga tangata ote motu nei ? Tiiiro ana laiou, ka rarata tatou, ka whakalupu tatouiielahi kino ma tatou kite kai kiikume ake i alaiou 1 roto i Waro, i le mala o te Tao, i te ran o le Hani, ole Waharka, o nga patu kai langata 0 namata. Kino rawa tenei tu mahi; tkiro atu tatou kite kupu, e patai mai ana ite Karaipitur6, "Me mahi ranei tatou 1 te kino kia taka mai jpi he pai ?"—Roma 3. 8. He Tangata~ Maori.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18630718.2.17
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 6, 18 July 1863, Page 15
Word count
Tapeke kupu
412KI NGA TANGATA MAORI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 6, 18 July 1863, Page 15
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.