PUKAPUKA TUHITUHI A TE KAWANA. RATOU KO MATUTAERA, KO TAATI TE WARU.
Rangiaohia, Hanuere 22, 1863. E hoa e Kawaha Kerei,— Tena koe, te pataka o nga ki, o nga whakaaro nui, o nga whakaaro pai. He Kupu am tenei ki a koe* Kei poiiri kbe ,le j,ea o tena pukapuka kua lae atu na ki a.Rpe. Ma Tame I"aba e ata aitf ki a lweaku wbakaafo. E pa e Kawana fc'ei.'iti te mea kaorc and kmtukiia ekoe nga. twa
kia: liaere atu ki Tataraimaka, purulia atu, lukua enei ra ki a matdu ko okii tooa Vtae am ana kf hga ra o Maehe, no te mea kua tae atu ta maua pukapuka ko Tamehana Te Waharoa ki a Ngaiiruanui nro Tataraimaka. Koia abau i mea ai, e te hoa aroha, lukua malou kia lae atu kite korero atu ki a ratoa kia boki atu ralou i runga o Tataraimaka. Heoi aku kupu alu ki a koe. Na Taati Te Wawj. Ki a Kawana Kerei.
Ngaruawahia, Hanuere 22, 1863* Ho korero tenei na me tc Runanga o Ngaruawahia, bi ngfa tangata Maori katoa ano boki o tenei molu, o runga, o raro. Kua runanga matou, ako ta matoii korero tenei ki akoutou. E hoa ma, kul lau te pouri ki a matou mo te rongo kino e aim aiu ra ki ia wahi ki ia wabi mo.nga Maori ki a ralou Maori ano, me le kino o nga Maori ki nga Pakehi ano boki. Ko UC matou lure tenei, me whakamuiu rawa (e he o letahi ki lelahi, ko te muru taonga, hoiho, kati ranci, ko te tango whenua* NVaihoki, kite he tc kau, te hoiho, tc posika ranei o tetahi tangata, kaua te tangata e rapu utu, engari waiho marire, ma te runanga te tikanga. Kite iuea ka tupu te kino mo tetahi pihi whenua, me runanga mirire," kia tau ai te pai ki a koe. Waihoki, kite he te Pakeha kite Maori, te Maori ranei ki te Pakeha, kaua ia e liaere alu kite muru 1 nga taonga, aliakoa hoiho, kau, liipi, poaka, taonga, whenua, me era atu taonga ranei. ko tc tangata nana te he. Engari ma le Kai-whakawa tika e titiro e whakarite teutu mo taufl be. Kite pokanoa tetahi langalft kite muru i nga taonga o tetahi tangata,' kau, boiho, hipi ranei, me whakawa marire te tjogata nana te he, a ki le tau te be ki a ia, kia takiwhatia aua utu,. tie korero.tenei na Matulaera me tana Runanga, kia maie.ie kino, kia tupu ai te pai ki a talftu, kia ata noho ai taton katoa kf runga ki le whakapono, ki le aroha, kite lure, kia mau ai nga kupu a to latou matua.
Taranaki, Maehe i 4, 1863. jsJE aku. hoa aroha, e Tula, e Te Paea, e Paiara, e Makere, e aku boa aroha katoa kei Ngaruawahia e noho ana: Jena koulbu. Kua kite a au ki ta kotrtou pukapuka, kia male le kino, kia tupu al te pai. E lama ma, e kui ma, kia mau kautou ki ena \vbn> kaaro pai, e rite lahi ano hoki aku wbakaaro mo le pai. Heoi ano. Na 10 hoa aroha, Na G. Grey.
Taranaki, Maehe W, 4863. E taku boa aroha e Taaii Te Warn,— Kua lae mai to pukapuka ki a am Ka nui te pai o o kupu, o o wbakaaro boki. ;E tama, kua peke a au kei runga i taku whenua, kei Waireka, kei Ukurukuru. Kahore au e peke ki runga i nga whenua o nga tangata Maori'; oliia, ka baere a au ki runga o Tataraimaka, no reira ka mea a an kia bohoro to mahi, i roua, me nga mabi o Tame* hana, o nga tangata pai, k<a noho pai to wbenua nei, kia noho marire. Heoi ano. Na to hoa aroha, ...*.. m «. NaG; GnBY. Ki a Taaii Te Warn, Kei Uangiaohia, Waipa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18630330.2.13
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 2, 30 March 1863, Page 18
Word count
Tapeke kupu
647PUKAPUKA TUHITUHI A TE KAWANA. RATOU KO MATUTAERA, KO TAATI TE WARU. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 2, 30 March 1863, Page 18
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.