HE TURE TAIEPA.
Na, no te mea he mea tika kia rapua kia whakatakotoria he Ture mo nga Taiepa whenua o ia wahi o ia wahi o tenei Takiwa, ka oti inaianei te whakarite, te whakaae, te wuakaiakoto e ie Runanga o Mangonui enei iure, ara:— i. Kite tomo atu ie hoiho, te kau ie hipi, te poaka, ie aha, te aha, ki roto i ie
mabinga ole tangata, ekore e pu.ia.be. ulu mo ana mea i pau, kite mea kabore.ia i lianga i lana laiepa.kia kaha.: - .. 2. :Ko nga taiepa kakiia he taiepa: kaha i ruagao tenei Ture, koia enei.:— .; ; (1.) He taiepa ko-whatu, kia wba putu me te bawhe te likeiike, me tetabi kowhalu he kopaki mo runga, a, kia rua pulu mete bawbe te whaoui o raro. (2.) He laiepa kaho toru, me banga kite rakau kaba. (3.) He laiepa kaho rua, me banga ki le rakau kaha, me tetahi :wai*keri kia loru putu te whanui. ■■■<: (4.) He taiepa tataramoa, mete wai-keri kia toru pulu te whanui, me leiahi taiepa karapiii.ki te wila, kia rima pulu te likeiike, ki runga i le para lu ai, me wbakato i nga. tataramoa kia koiahi pulu te lalahi, kaua e roa atu i te pulu koiahi.. (5.) He wai-keri, kia toru putu te whanui; me banga kite kowhalu a.waho ole para, kia rtma pulu te tikelike. (6.) He laiepa kaho rua, liii ki le perana, e rima putu te tikelike. (7.) He laiepa wbenua, kia rima putu le likeiike, mete wai-keri kia loru pulu te whanui. (8.) He taiepa manuka, e rua nga kaho, kia ono pulu le roa onga poupou, kia loru inihi le matotoru, he mea hobou kile torotoro. . (9.) He laiepa whakapae ki le manuka, he mea hobou ki le torotoro, e rima pulu te likeiike o nga poupou, e toru inihi te maloloru.. Ko le ingoa poto i huaina mo tenei Ture, " lie Ture Hanga taiepa mo le Takiwa o Mangonui, 1862."
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18620920.2.13
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 14, 20 September 1862, Page 16
Word count
Tapeke kupu
326HE TURE TAIEPA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 14, 20 September 1862, Page 16
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.