TIMOA.
Haere whaka-te-marangai ka kapea mai nga motu o Romopoka, Humara, o Porere, ka tae atu ki Timoa, he motu ano. Na, he tini nga mea whakatupu o te whenun, he tini nga mea kuri, ngarara, be tini kM nga iwi ahua ke o ia wabi; ko teiab* rite ana ki nga moutere ole Meana Marie* ko tetabi wahi e rile ana lu nga Iniana. E wha tahi nga iwi laketake ake 6 Tirooa. Ko nga langata wbenna o mua, e penei ana me nga Nikoro (mangumangu) ole rawbiii. Kei nga maunga ole manowbenua le riobqangao tera hunga, i whaii afu ki reira ii te wabi ora i nga boa riri. Ko nga Marei; kei le lahalaha moana, i haere mai ralou i le tai hauauru, i Hawa pea. Kua roa noa atu nga Hainii e noh& ana' i laua hibu£ Ctoilini aua, a, peraana ralou me o ratoo boa e nobo haere ana \ nga motu Inia/e tohUßga nui anaki le banga mea pal, e pauirifcrAia ki lehokohoko. No le lekau ma ono o nga keneinwo, ka lae ake nga Poatuki ki Timoa.; Kua roa noa ibo ralou e ooho ana i laua iuoiu k kua marena ralou ki nga langata o rejra, it puianga, ko nga Poaiuki keremangn. , To raioii nohoanga, kei te taba Tuarakr pitiiua motu. E rere ke ana le Taiihi 1 nga iwi o Oropi, i nga Poatuki boki, i pehia e ralou i laua mom; ano lo ralou whakattruhauga ki nga Marei ka puia he uri rere ke i nga Ppatuki keremangU— Taichiotanga o te Ao.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18620820.2.36
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 13, 20 August 1862, Page 23
Word count
Tapeke kupu
261TIMOA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 13, 20 August 1862, Page 23
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.