NGA KOHATU ME TE WHAKAMAHINGA.
TE KAPA. He kohatu pai noa atu tenei, ko te mea ia, kei raro iho o te rino, ki nga ritenga o te whakamahinga, kei rapu iho i te koura, i te hiriwa, i nga ritenga o fe iabua pai mai; oiira he nui te whakamabioga o te kohatu kapa, a, ekore e taea ana mabi e tetahi kohatu ke atu. Ko tona ingoa ko te kapa he mea hua, na te mea i Umaia te raahinga o ia kohatu kite moluo Kuporo, ara a Kaiperu. No namaia noa atu te mohiota nga ote tangata ki tenei lu kohatu. Ko te para hi e koreroiia ana e le karaipilure, he kapa nei ano whakaurua ana ki etabi atu kohatu. E korerutia ana ki a tatou, i mahia taua mea e Tiipapa'-Kaina he kai-whakaako ia, mo nga kai mabi i te paiahi i le rino; a, i Et?ra i koreroiia ano t4 erua nga oko kapa. pai tonu, rite lonu ki le koura te utu nui." ■ He kohatu alma pai; a. e mohiotia ana M te ahua puwhero; mete kanapanapa ina oti te whakapai. Na te kawipatenga/ka riro taua kohatu i nga tatigattf o namaia, bei wbakaataata. Na e koreroiia ana e tatou te oko parahfi nwliia i nga kiipakia ore tapanakarai hans?a ki nga wbakaataata wahitie. Ngawapiwari toriu i te mahinga, a, e oti noa ana te pehi ibo ki tippapa. Ko te waea kapa (pewei mete mipo) be mea kaba rawa; ko te waea tuawgahupu ole iuihi kotahi, ekore ei mom i te f7B pauna laitmiha. E kitokite ana ano tekapa jlaori, e wbakatenetene ana koteahua kette rakau tupu. 1 tai atu o Rihipona (i Poatukera) e takoto ana te kapa MaoPi, e ai ko te korero, 2C17 pauna. Ko te mea i.i, kei le kapa paraiti te nui e kitea nei; ko nga whakauru o teiu, Im» whanarlki,he ritio'. Ko te kapa WheroWhepo e kitea.nuitia nei, kei Kaflawara he hira kei reira, kei Anekerahi— e inahia nuitia ana ki Wanahi, i W ra Te Tonga. Ko te nui o nga kapa e mahia ana i Oropi, he mea kepi i ana rua; .ko. nga lau kua pahure ite timatanga o aua rua 160.— Pukapuka ole Hahi o llngutavigi.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18620820.2.34
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 13, 20 August 1862, Page 22
Word count
Tapeke kupu
375NGA KOHATU ME TE WHAKAMAHINGA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 13, 20 August 1862, Page 22
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.