WHAKAMIHAROTANGA A TE ATUA.
I tahuri he kaipuke i nga tahataha o Marikena, i mamao ia, a uta. I tahuri i te po. Kahore kau he puke ke atu i kitea i reira; a mea ai nga tangata horerawa ratou e ora. Roaroa iho, ka rcr€ mai lie puke i pahaki alu ole tahuriianga ra. Ko te pene, mete la hi mete e iiaerere ana i te papa iakatakahi. I a raua e korerorero ana, ka puta he manu, pa lonu ki nga mala pte pene ra. Kahore i aha taua tangat • kite panga mai o lemanu ra; oliia, no le luarua u nga whakapakanga mai o te manu ra, ka puta te kupu miharo o te pene ra; a wliakauria ana te ka ile ma* ngai baernrc aria ano. Muiinga iho, kihai whean, ka hokia mai ete main* ra : , ka pa ano ki nga kanohi ote tangaia ra. Oho pa te mauri o te pene ra i te toru o nga* bokinga mai ote nianu ra; a, mohio noa ki nga wha* kapakanga mai e torn, tona ano te take i penei ai te manu; a, he korero atu lenei na te manu ra ki a ia kia alia ra nei, ka whakaaroaro te tangata ra, a, karanga lonu am kia burihia te kaipuke kia waitepe ki tetulii taha; note rerengai taua uurih'aiigif taeanoatia nga m eneii crua te kau, ka pa ki nga tangata e kau ana i rptb i te moana, eh ara nei rau; ko lo raloii kaipuke kita tolohu ke. No te whakaornuga 6 nga tangaia ra i roio i to moatia, ka korero le pene ra, ka ki pono ake, i burihia e ia te ihn o te puke ra, na le mea i puta mai te manu ra, i whakapakia iona kanohi, a no te tuatoru o nga hokinga mai i tino wbakaaroai ia kia aim ko le ihu, ko. le mea ia, horerawa ona mobiolangn i reira, he kaipuke ano, kei pahaki atuj iona.— Whakamaharatanga moffaihanct Wiremu AJahourama R. A.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18620820.2.24
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 13, 20 August 1862, Page 19
Word count
Tapeke kupu
338WHAKAMIHAROTANGA A TE ATUA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 13, 20 August 1862, Page 19
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.