HE WHAKAHOKI MO TE PUKAPUKA A "ATAWHAI," I TAIA I TE 2 O HUNE, 1862.
E hoa e Atawhai, — Tena koe. Kua kite au i to pukapuka o te 2 o Hune. E hoa, he tito. Ko o kororo pea, nau ake. Me be lika tau reta e Atawbai, beaba hoki le be o tena o te atawbai, te pati moni, te pati kai? Ina kotabi tonu te whaea o Niu Tireni e kite nei, e rongo nei abau ko
le'Kuini anake, mo nga iwi katoa, ahakoa pani, rawakore, luiua, rangatira. Ko te papa, ka Kawana Kerei. Tou koutou papa ko Kawana Kerei, e nga iwi o . Miu Tireiii; to koutou tooa; ko Te Pokiha, langaia pai, sua wbakuliaere tikanga aje Pakeha ate Maori. Ka karangaeTe Pokiba, ka hura r nga mea taimaha, e to lodu nei i a tatoo aka maiangl, ka huihuTa kite buarabi lika, pai lioki. Ma te Kakuhituhi o te Karm Maori e (oka tena reta kite perehi. Ka mulo an i konei. Tena koutou e nga iwi kaloa o Niu Tireui e la pa pa ana i raro oie raaru o te Kuini. Na to hoa aroha, Na Noakau Kino, Hurae24, 1862. No wabo i le moana.
Kite Kai-luhituhi ote Karcre Maori. E KORO,— Tena koe. Hei roanga lenei mo nga korero o te Aroha Pono. E raau ani ranei te tikanga o nga kupu a ia iwi, a ia iwi, a ia ia rangau'ra, i runga i le.ritenga koiabi o tana kupu, ara, o tendbo pai, o te fcore e minamina aiulci te kino, i roto i nga ra i tobungia aite tinana e te alawhai o te Atua? Na taku inobiotanga tenei whakaaro, kihai nga tikanga o nga Raraipiuire i matara at* i nga tikanga hou e mabia nei mo te taha ki o latou tinana. Kua oli te iriiri o latou ingoa. ko Paora, ko Piia, ko nga ingoa o nga kai mahi i nga kupu ate Atua. Kua mabne te iriiringa o raua. Inaianei kua kite ahaa, kua purero tetalu wahi o tenei motn ki runga, kua bonoa mai nei ko uga lure o Kuini. '■ •' ■ Naenei meae ruaka rile tenei-motuki te mea e purero ake nei i te kare o te win". Koiabi tangata i kite i te purerotanga ake, ka karanga am ki nga boa, "Kuakite koutou i te mea e whakupurero baere ra ?" Ka mea nga boa, "Kao." Ka puia ki runga ka kiie ratou. I naianei kua pula eneimea e rua ki runga, nga kupu o te Atua, tae nga ture ote Kuini. Kabare he kaba e riria ai enei luree rua. Na to boa, . Na Whaejubo, Akubata i, 1862. He Maori.
Ki to Kai-luhituhi o tc Karere Maori. Waikato, Akuhata7, 1862. E hoa,—Teua koe. He kupu laku ki a koe. Ko nga koreiw i nga pukapuka e r».a ua ka muu o luku uiu ,ki ia. perehi, kiaMaiu. ki le "Karere Maori," ki le reo.. Pafecua,*. Mjaori boki, Hf.oi uino* Na 10 boa aroha, Na Te Ncakau Arou.v. ..
'Waikato ki raro, Akuhaia 7, 1862. Hb panuitanga, kia kite o uiaiou bo*. aroba, Pakeba, Maori boki, i era atu wahi o Niu Tireni. E boa ma*tena keuioih. Na, whakarongo mai ki a te Maori ritenga i naianei mo nga . rilenga ote lure.. Kua tango elabi Rangaiira ki le lure. Kua puhaehae. elabi, kua wbakaraguraru, kia kaua.e puta la ratou mabi; kua baere ki le whakapalipali i era aiu tangata, kia taburi niai.bei ,boa whaka- „ raruraru mona, ki nga rangatuae bapai ana, ile lure. Ka kite boki taua tangata i le tangata hara, ka taburi. atu bei boa mo laua., tangata hara, ka piri ki a ia,, bei boa whakararururu moria. Kia kiia ai e era alu, langaia, •• koia nga tangaia kaba kite bapai.. likanga Maori." Ekl ana be mabi kiogi tana,, kia puia ai be kupu- wuakapai ma nga langaia e mahi ana i le rilenga Maori, kaore, be bae kei ngaro lona ingoa i era atu rangaliru e bapai una ite lure. Kei boki iho lojia lupu; be niea.ano ka whukaoha. laua tangaia i nga Pakelia, kia wehi, ki;i kaua ui e tukua be lure ki nga Maori, kia baere ai ia ki le wbakspaiipaii i era alu tangaia ki taua kupu, me tewhai ano i era., atu tangata wairangi, bei bapai i lona iugoa. u Koia le tangata inatau ki le bapai likanga," kia. whakaoioemililia ai lona ingoa. Na, kia rongo-mai raenga boa-aroba « mabi' nei ile lure. Ko laua langaia be ware, hehoa no le kino. Te rau o nga rangaiira kei le ata whakaaro, kei whakaaro koulou helino langata; kaore, he ware e wbai anakia neke ake ia i nga rangaiira; kei wbaka*. rongo ki tana mahi.
E boa mar e nga langata e korero ana I nga "Karere Maori." Kei uru koiilou fci tana whakawianga, kei kino tahi tatpu; engari, kra imia fci te lore i runga i te ngakau Uka, kia lupu lahf laion i rirnga i te ngakait lata, me ie rangimarie, me le ora. Heoi ano. Na to koutou boa pono i rcifro i te tore* Na Tt Ngakau Aroua.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18620820.2.18
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 13, 20 August 1862, Page 15
Word count
Tapeke kupu
849HE WHAKAHOKI MO TE PUKAPUKA A "ATAWHAI," I TAIA I TE 2 O HUNE, 1862. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 13, 20 August 1862, Page 15
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.