HUIHUINGA KI ANAURA.
I naia tata nei ka tu he huihui ki Anaura, te tahataha marangai; whakatika ana etahi tangata kite whai korero, whakapai ana ki nga tikanga a Ta Hori Kerei, Kawana, mo te Kawanatanga o nga iwi Maori. Ko Aurora keiite Takroa ki Tokoraoru, a whakaluria ana a Te Peka €. P. nio taua wahi i nga ra a Ifaehe koapabemo dke nei; oiira, ko tenet rangatira pai i arobaina nuitia eje tangata; lubai i tutoki kite kainga i wbakaritea jhobet noboanga mona; i mate 1a me ie tokomaha i te tahuritanga o te Fori
Ta. No te matenga o Te Peka, ka ngaro lelabi Apiha mabi tika o te Kawanatanga, ka ngaro boki be. boa pono, be boa lino arokfeki nga iwi Maori.. Ko etabi enei o nga ki a nga tangata o Anaura:--Ka raea a Henare Potae: Whakarongo e le iwi. Na te marama o aku whakaaro i rapu tenei taba, ka kitea e au. Kati ra, me whai mai koutou i mari i au. J £ boa ete Kawana, lena ra koe. Tenei au ka tomo aru kite maru o Kuini. £ rua aku e pai ake nei, ko te tana kite Atua, ko le laba kite Kuini, hei ora mo loku wairua, j bei pai mo toku tinana. Piuiba Raiapu: £ pai ana tau whakabaere ile niana i tukua ki a koe. Kia pula tou wbakaaro ki au, taku boki ki a koe. Hone Maeha: E hoa eTe Peka, lena ra koe; i baere mai koe i toku matua i a Kawana. £ koro e Kawana, tena ra koe. Tenei au ka tomo atu kite maru o Kuini. Ko oku kainga kna tomo ki tenei maru, kei Tangoiro, Marebea, Manukau, Waipare, Ohnru, Anaura, me Tabutabu. Ekore tenei tuara e motu, ake ake. Kereama Tamararo: E boa e Kawana, tena koe. Tenei matou ka tomo atu kite maru o Kuini. Tenei ta matou wbakaaro, ko te ruarua o a matou kai wbakafaaere tikanga. Bapna mai e koe, wbakarilea, kia tokomaba, kia ka ai te abi. Hirini Abunuku: £ boa e te Kawana, tena ra koe. Tenei au korero kua tae uiai ki a matou, a kua wbakaaetia e matou. E rua aku mea e pai ake nei au, ko au te kai wbakabaere tikanga mo lelabi tana, tenei boki kua tu i a Te Peka he kai wbakabaere tikanga mo tetabi taba. Ko aku tenei i pai ai; ko te tikanga mo taku mabi kite Atua, mo taku mabi kite tangata. I korero ano etabi tangata, a Petakomaru, aTe Paakamutu, me era atu; ko te mea ia ko a ralou korero be penei ano me enei kua oii te ta.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18620820.2.16
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 13, 20 August 1862, Page 14
Word count
Tapeke kupu
439HUIHUINGA KI ANAURA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 13, 20 August 1862, Page 14
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.