KO NGA TIKANGA MO TE MAHI.
1. Ko nga mahi katoa kihai i whakaritea i roto i enei tikanga e takoto ake nei, ma te Tumuaki o te Runanga e whakarite. 2. Ko nga ra mahi mo te Runanga koia enei;—ko te Mane, te Turei, te Wenerei, me te Paraire, kite kabore e wbakaritea ketia e le Runanga. 3. Ko te tekau o nga haora i te ala ka noho le Tumuaki 6 te Runanga ki tona nohoahga, kite kabore, letahi atu baora i wbakaritea e te Runanga.. •4. Kite pabure le hawhe baora kolahi i muri ibo i le haora i kaiangatia nei, a kihai, i kitea mai te hunga toko ono hei whakarite
mo le Poarania kia nukubia ele Tumuaki o te Runanga le buibuinga ki le baora i whakarilea mo le aonga ole ra. 5. £ lomo noa mai le bunga wbakarongo korero ki enei buibuinga, ko le niea ia, ki te biabia telabi ole Runanga kia boki am ano taua hunga ki waho, me lono aiu ele Tumuaki kia boki ki walio. 6. Ka mum le whakaliua te inoi e whakarilea mo le Runanga, me korero, me whakaae nga luhiluhinga o lera buibuinga. 7. Ko nga kupu wbakaari kua oli i mua le wbakakile mai, ko konei wbakaarohia ai. 8. Ko nga kupu wbakaari mo lera atu buibuinga, me wbakakile mai i rolo i nga wa katoa e alea ana, be wbakapuakanga mai. 9. Ki le whakalika lelahi ole Runanga ki le korero, lie abu-atu lana korero ki le Tumuaki ole Runanga. 40. i\o nga korero whakahaere likanga katoa mo te Runanga ma le Tumuaki ole Runanga e whakaoti. .^, 44. Mate tumuaki ote Runanga 4p|a liliro le langaia e korero ana, kia lau tonu ana kupu ki ruriga ki le timatanga o tana korero, aua e kolili ke, aua ano boki telabi e whakararu i nga korero a letahi. 42. Aua e luarua te korerotanga ate (angaia i runga ite likanga kotahi, erangi ka-noho-komili te Runanga kite hiahia korero telabi, ko kona, wbakaaetia ai kia laki rua ona korerotanga. 13. Ko te kupu kua burihuribia, kua wbakaetia e le Runanga, auaka ano e luarua wbakaputanga mai i rolo i nga ra o taua Runanga, aki le wbakaaria, kite laulokona mai te kupu penei, auaka e wbakaaetia ete Tumuaki. 44. Aua e tirohia le kupu wbakaari a telabi, ki le mea e kore taua kupu e laulokona ake. 45. Kite whakakitea rnai telabi pukapuka wbakaari mo te wbakaritenga komiii whiriwbiri, me tuhituhi, ki taua pukapuka wbakaari nga ingoa o nga langata e liiahiatia ana mo taua komiii. 46. Aua e whakaaetia ete Runanga telabi Ture, kupu wbakariteriie ture 111, aba noa ranei, i te mea kabore ano enei likanga i wbakaritea. (f.) I kiia kia korerolia luatabilia. (2.) I hurihurilia takilabilia ete komiii wbakarite • te wbare kaloa. (3.) I ha pai nga i runga i te' likanga i korerolia a taua komUi; auaka ano hoki e wbakaputaia ketia elabi o nga likanga o letahi ture ile mea kabore ano- i komitiiia e tewhare kaloa.
17, Ki (e hiahia te Runanga kia apilia ano elabi «* Tikanga mo le mahi" ki enei kua lu nei, e ahei ano le pena e ratou.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18620523.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 10, 23 May 1862, Page 6
Word count
Tapeke kupu
532KO NGA TIKANGA MO TE MAHI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 10, 23 May 1862, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.