MATAKAHAKA.
Ko te korero i raro ake nei, he mea hoake ki a matou e tetahi hoa, kia whakareomaoritia, kia taia iho ki tenei nupepa; a, na te mea, ka ahuareka ki nga Maori tenei tu korero, a he kupu ako kei roto, ka tangataiahga kite perehi ki ng#wbarangi ote Karere Maori":— • v-S-'"-Tera leiahi motu nui kei te taha Marangai* ma-tonga o Awberika, ko Matakabaka te ingoa. Tini aua te tangata o reira. Eliara } te kiri paiigo, ppnei uie le tini o nga iwi ki Awberika kite Tonga. Ko le abua ote kiri me to ratou abua tangaia,' e penei ana me to nga Maori. Ko to ratou reo uofci, he tini nga rerengakupu i rile ki a te tangaia Maori. E wbakaarohia ana, kolahi ano te BMake8 Make I topu mai ai ratou ko nga Maori o iu Tireni. Ko nga tangaia o Matakabaka, e ala mobio ana kite tini o nga mea e ngaro ana i ngaj|wi Maori. Nui aiu le papai o a ratou wnare. He nui te rino o to roiou motu; a, ko ratou hei banga i o ratou maripi; a, mobio ana ratou kite whakaiupii i le ngarara wbaiu biraka. £ wbatu ana ratou i lekabu ngawari, pai, pupulu nga wbenu, he wuru, be biraka; a, tukua ana e ratou ki nga wai u.iaura me era atu abua. Ko te take itubituhia ai le korero mo ratou, e bara i te mea hei whakaatu mo o ratou taooga maori; engari, be whakaatu mo te taonga nui i tukua kia ratou, ara, te rongo pai; a, kabore ia iwi i pai kia tangohia aiu tera taonga i a ratou. E riro atu ana te tango o ratou taonga maori; e whakataurekarekatia ana, e patua ana kia mate, otira, wbakau pu o ratou whakaaro kite tika. E torn ano te kau tau kua pabemo ake nei, i te lino mohiolanga ote Ingaribi kite iwi cf Matakabaka. Ite tau 1817 ko te Kawana a jgauriiiu—he motu tera kei pabaki aiu—raua ko te Kingi o Matakabaka i tuhiiubi Tiriti, kia wbakaboa raua ki a raua. Ko Raiama te ingoa o taua Kingi:.. lie tangata laralia ki nga alua kikokiko, me tona iwi katoa. I mua atu o taua takiwa, kihai raPiipai, kia noho tangata wbenua ki to ou motu, etabi tangata o nga iwi ke. He tangata pai ia, a Ratania, be tangata matau kite wbakaaro; a i wbakapai tonu ia ki nga Mibinere o logarangi inobo ai ki taua molu"tare. . (Tera <tiu ano U roangßj
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18620415.2.19
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 8, 15 April 1862, Page 15
Word count
Tapeke kupu
417MATAKAHAKA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 8, 15 April 1862, Page 15
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.