WHIRIWHIRINGA.
Ko te whakaakoranga o tena mea a te tamariki me ata wkakarite; ko ratou e tango ana i tenei mahi, kia matau ratou, kia tika. Me whai kai titiro tenei, hei matakitaki mo nga he mo nga tika o nga kai whakaako,kJa ahei ai te tono kia haere ua kiteatekusrelanga, kia karangatia etabi, Ekore rawa e taea,—a, kite mea ka taea, ekore rawa te 4.ika kiawbakaakoda tena mea te tamariki ki.te Jcabore e taka ki roto ki aua akoranga etabi o nga tikanga o te^vbakapono.—Pukapuka Whahakotahxtanga. Te Ngvtu Komeme.—T te wbanautairga o te tangaia ao, kotahi ano arer&, e ruk ,nga kanohi, kia oui ai nga mea bei tirohariga mona, koia nga kanobi e ma* kia Uia4te korero, koia te arero kotabi. Otiia,kote litiro ata kite tinu£no iwhtoaamtri-i wgi areroe rua i te kanohi kotafci; no teHMk ko te bunga matau iti komeme tonti.-Wa ifgutu, X ko ratou kaboreneii ata kiteHfe mea iti, whakauta ana i o ratou kuj&i ki runga ki nga mea katba.—Na Kotow. Ko te aroba te mea kaha, nana te mana i paku atu ki tawbiti, nana nga painga i nui ake; a, mana te nui o te utu, i tenei ao, i tera ao atu.—Na Maltoone. Kia kotahitahi be boa riri mou, ko te Rewera. Kaua e bouhia te rongo ki a ia; otira, ki tou tangata, kaua rawa e anga to wbawbai ki a ia.—2Va Koraihotemi. E taimaha ana te rnata, ko te koura, e taimaba ake ana | otira, i roto i nga mea katoa o te ao, e tare ai te wbenua, e tangi rangi, be tangata mangere te mea taimaba.—He Marikena. Ke» te tangata wbakaaro awangawanga, kabore he mea e oti i & ia, ekore boki e mau te ngakau, no reira te oti ai.— Na Pahu. Ekore ianei e wbakauria te whakaaro ki runga kite bunga e oba ana te ngakau, e ngawari ana nga tikanga, e tino aroba ana, kite kabore i takoto i roto i a ratou nga tikanga o te whakapono, bei arahi, bei whakakaba.—iYa Hautei. Ko ia kabore nei e pai kite ritenga bei wbakatika i a ia, e whakaanga ke ona wbakaaro* a ekore e ata mabaratia aua mabi, ekore e ata tika.—iVa Rawatoa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18620313.2.23
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 7, 13 March 1862, Page 31
Word count
Tapeke kupu
368WHIRIWHIRINGA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 7, 13 March 1862, Page 31
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.