Korero Tupapaku.
Te Rangatira Maori a Te Kaperakau. Ko te matenga o tetahi Rangatira kaumatua n o Taupo, ko Te, Kaperakau te ingoa, ka taia iho nei e matou, i whakahemokia tona WRffiftquft flga. jjba,
: Ko.Ngaijtepake te. bapuo tana tnpapakv; a, | maienui nga tangaia ki a ia, no lemea,. i. tinpnngimarie :tona wtiakaaro. r Na* he abakua te banga tupahupaba o te Maori, lie: stake* flgo ptwanga wbakarere; o te rfri whakamara, ko- te tmuru 4>. to te Maori wbakayro M nwga kei te pai. Ko te raa <*teiii* moblo ana,»e >ia, mete .Maori e mobioana ki ngamanaakitanga e aoga nai acaiirpaL - • Ife, buibuiwianußftalwi eagawbefiiift tulato, i runga i te ritenga Maori—benbunga mo te ttpapaku i maa atu o te wbakatatataaga krton&okioki pamao oga. Ko te korero karangaranga tenei a Hareßewejl Te Kume, lama a te nupapwurari te wbakaminenga mai o Dga iwi kFte'iaogi. •. " mai, e kni ma; baere mai,e koro ma r htere mai r e fama maybaere mai; e- te iwfc ~ Haere mai, kia fcHekoitotn tci mate-,' tene? ka oti letuktiakee ait. fiaere ritaS,' kia kite koutoa | ft kdtabi a' Motai,tenei k» riro Fte ringaringa " Kaore te Ekbrehoki a* e pniakiwabdra; Kei %bakamaa au te auabi Kapaiuaki Taiao. Tvrakina kite ftoa ka wefte. nisi; Wbeneiana learobai aii Mete iuokal wiieotta e inabia neu Mahi noa ttfa ra.eie iwitoiora> ' E roa ngaraugi e tuloki, Me be mate kopailolutpobeaneii. (( He aba, e bine, tau e tangi ? Ka riro atuano temana ote langata . Itaknmatta M, ' Ka riro ki Paerau. Te boki mai nei'kl a taua KariroTuhde» Ka rirb Tatapata; . Aku manu wbakaruru kite onie Wiibo neirki au,konga rurenga; He ibd.ki t6 noboaflga." I te mutapga o nga rijteii(jp ; M&orimp to tupapaku, i maa atn q te ngaromaogai fyy. uhunga nui,a, kabapainganuiilate taogie nga waliine e rinia tekau. Owba njiii atu ratoii: itekauhoatanga ai : oietopapakn, karanga aroba,atu ana ratou, "Haere alu ra! baere ata ra V*
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18620225.2.9
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 6, 25 February 1862, Page 7
Word count
Tapeke kupu
314Korero Tupapaku. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 6, 25 February 1862, Page 7
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.