Putiki, Whanganui, Maehe, 30, 1861. Ki a te Kawana Paraone. Eto matou matua aroha i roto i te Ariki. Tena ra koe, te mahi n)ai na i le pai mo laiou, lenei hoki matou le ma hi am nei i te pai mo laiou. Kia rongo mai koe. No le 50 o Maehe i lu ai lo malou runanga ki Puiiki: ko le lake, ko le pai ano kia whakapumauiia ki rolo ki era runanga o ralou kua mahue ake nei. Ko o maiou lioa Pakeha i rolo i lenei runanga, ko le Pihopa Aperahama, ko Te Teira, ko Uihari Woon (kai whaka-maori), ko Tialene. Kei runga ko Teira, Minila: E hari ana taku ngakau ki to kouiou huihuinga mai ki konei. [Ka langobia ele ringa oTe Teiia teiahi o nga lokoloko a te Kuini, ka mea ia,] Ko te aroha lenei o.te Kuini ki a kouiou ki nga langaia o Wanganni. Ahakoa nui tona rnalii ki nga iwi ke, ki nga motu o te moaua, kaore ia e wareware ki a kouiou. Koia lenei tona maharatanga ki a laiou, ko ona tokotoko tenei; kia puia i rolo i enei tokotoko nga hua o te.pai, te aroha, te rangimarietanga, te manawanui, te aia.whai, te ugakau e herehere ana. Kahore he ture e riria ai enei mea; e rite ana tenei kite tokotoko o Arona kua pihi ake i nga papa o le Kawenata, kua whai hua mo talou mo te ao kaloa. Waihoki kia koiahi tonu talou i iaro i le maru o lo talou Kuini atawhai o Wikiloria. Ka unuhia nga potae, ka hipihipi i konei, Hipihipi hure, hipihipi hure, hipihipi bure. Ka mutu te hure o te runanga, kei runga ko Haimona: Whakaro.ngo mai eTe Teira raua ko Pihopa. Ko te langaia nana talou i huihui mai ki konei ko te Mete King!; ko te mea i hiaiiia ai ia kite lonomaii a matou ki konei ko le pai ano kia puta ki nga iwi e rua, kite Maori kite Pakeha. Na konei ka whakaae matou, nga rau e rua o Whanganui, ko enei rau ano hoki i hnihui mai ki konei i lera runanga, i te 10 o Aperira, 1860, ko le tuurua tenei. o a matou whakatakoto-
ranga i te pai ki waonganui'i/a latou. Ko ta matou whakaaro tenei, ko'te pai anake, >vaiho atu te main a YViremu Kingi ki a ia, heoi ano ta matou i pai ai ko nga mea e rua, ko nga lure o te Knini letalii, ko te lure o te Alua tetahi: ko nga lure ote Kuini mo te tinana, ko nga ture o te Alua mo te wairua. Heoiano, na ou boa aroba, kei Hiroharama te robe mai tae noa mai ki Puiiki. Na Te Reimana Kaiparo, Haimona Hiroli Te Ao-o-te-Rangi. Ararna Tinirau, Kawiri Porangi, Aperaniko Rangihikilia, Te Oti Kingi Takarangi, Tabana Turoa, Taniaii W. Pura, Mete Kingi Paelahi, Poari, Kai-iuhituhi.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18610902.2.24
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 12, 2 September 1861, Page 22
Word count
Tapeke kupu
482Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 12, 2 September 1861, Page 22
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.