He Reta Maori.
Te Kawakawa, Hurai 9, 1861. He runanga whakapai ki a te Kawana korero, aroha, atawhai. Kei runga ko Paora Pakaia: E hoa e Kawana; tena ra ko koe. He kupu mihi atu lenei naku ki a koe. Tena ra koe. Kaore aku pai ki le kingi Maori, kite whawhai hoki. r Kei runga ko Hohua Tumuru : E hoa e te Kawana; tena koe, me o korero pai. E hoa. kaore au e pai kite Kingi Maori, kaore au e pai kite whawhai; e hoa, lakiTe pai ai ko te kupu a te Atua, ko te Knini. " Ko Hohea Puha: E hoa e Kawana*; tena koe, me o korero pai. Kaore aku pai kite hmgi Maori, kite whawhai; e pai ana au ki aie Kuini mo taku tinana, kite Atua mo taku wairua. Kei runga ko te Wikiriwhi Malehe: E hoa ete Kawana; tena ra ko koe. Ko taku whakaaro tenei; kaore au e pai kite Kingi Maori, ki le whawhai; ko taku pai, ko nga lute erua, lure Alua, lure Kuini. Rutene: E hoa e te Kawana raua ko le huim; tena ra ko korua. Hunia Te Wairere: E hoa e Kawana; tena koe. E ralii taku aroha am ki a koekaore au e pai kite Kingi Maori, kite whawhai ; ko te Kuini taku i pai ai ko te Alua. Kenaia Kakawai : E hoa ete Kawana; e rua oku epai ai; ko te ture Atua raua ko' te lure Kuini. Pehikuru: E boa ele Kawana; e kino ana au kj te whawhai, ki ie Kingi Maori. Ko o Hoani Kopu: E toku matua e Kawana ; he whakaaeianga tenei naku ki o korero; Ae, Amine. Karapaina Houkamau: E taku matua ata whakabaere i ie lure; e hoa e te Kawana * kua pai matou ki o ture: Ae, Amine. Piripi Apanui: ka mea, E toku matua ata whakabaere i te ture ki a Kawana. kua pai au kite lure: Ae, Amine. v Tipene Pihoi: Ete kaumaiua ete Kawana • ki a rongo mai koe: ka tomo au kite maru ole Kuini. Ko te Karaiti toku oranea Kei runga ko Ihaia Ingoa: Ko taku kupu tenei, e whakaae ana au ki au ture ki o te Pakeha lure, he alawbai bokiau ture ki tp langata. Ki runga ko Raharubi Tapore: E hoae te Kawana; ekore au e pai kite Kingi Maori kite whawhai hoki; erua aku mea e pai ai ko te Atua, ko te Kuini. v
Kei runga ko Wiremu Karaka: E hoa e le Kawana; koiahi ano ritenga o a matou nei korero ko te Runanga, ekore pai ki eiahi rangatira ke aiu, ko te Aiua/ko te Kuini. Na ka lu ko te Wirihana Hautao: E toku hoa aroha e te Kawana; lena koe. Tenei au ka tupu atu ki roto kite maru ote Kuini. E ki ana te kawau, rukuhia kei raro iho te painga. Kei runga ko Riwai Koia: E hoa ete Kawana; lena koe, korua ko te Kuini, me a korua tikanga erua, te whakapono mete lure ote Kuini, hei tiaki ite tinana. Kaore aku pai kite Kingi Maori, ko lona hinu whakawahi hoki he toio tangaia. Ko Epiniha Rangahau: E toku hoa aroha, e Kawana: e koro, tenei ahau ka ruku atu ki roto ki a Kuini, ara, ki tona maru. Eki ana te Kawau, rukuhia kei raro iho te pai. Ka lu ko Henare Taiau: E hoa ete Kawana ; ekore au e pai kite Kingi Maori, ki te riri. Ka tu ko Maiiu Hoia; e kara ete Kawana, tena koe. Tenei au to tamaiti i whanau nei i rolo i tau ture atawhai. Kei runga ko Te Koti Tipoki: E koro e te Kawana; tena koe, me a korua tikanga, ko te Kuini. Tenei au ka ruku atu au ki roio kite maru ote Kuini. Ka tu ko Hamiora Ngairo: E hoa ete Kawana; tena koe. He kupu ko:ahi tenei; ekore au e pai kite Kingi Maori; Amine, ' Ko Apapu Koia: E hoa ete Kawana; tena koe, mete korero pai i huri mai nei ki runga i au; Amine ana au. Te Kingi Maori kaore au e pai no te mea kaore e oii i a ia he paipa moku, he toto tangaia hoki tona hinu whakawahi. Ka tu ko Hori Ngangaro: E kara ete Kawana Paraone; tena karua ko le Kuini me a korua tikanga pal, nana nei i arai te mala a te boari a te Kingi i au laea noatia tenei ra elu nei au. Kaore matou katoa e pai kite Kingi, ko la maiou e pai ai, ko n<*a lure e rua, ko te whakapono raua ko te maru 1 o te Kuini, a male noa ki runga ki enei \ure J e rua. Ka huri tenei, ka tu a Wiremu Wanoa : E taka hoa aroha ete Kawana; kaore au e pai kite riri mete Kingi Maori hoki: eraogi taku e pai ai ko te whakapono mete kotahiianga hoki. He pioriori tenei. Na tou ngakau, na toku ngakau, nana; nawai i whakatata ? Ka tono mai to runga hara laua. I warawara taikuha. Kei runga ko Hare Parakau: E hoa ete Kawana: lena koe. Tenei hoki au ka tupou atu ki reto kite maru ato talou Kuini; ko te riri me to Kingi Maori kaore rawa
au e pai. He pioriori (enei: kotalii te pukapukn naku i lulu na koraihari; ka lae kai kei a Kuini. Ileoi ano, ka lae am enei korero a matou ki a koe me tuku ki le Karere Maori; mo lo maton lae rawa alu ki kona ina tu te runanga, ka rongo atu maiou i a matou korero e koivrotia ana mai ki a matou e te Karere Maori. Heoi hei whakaae kau atu matou, ae, amine. Ka mulu. Na o hoa aroha kua oti nei a ratou korero ki a koe, na le Kunanga o te Kawakawa, ara, o Patangaia, a lae noa ki Horoera.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18610902.2.22
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 12, 2 September 1861, Page 20
Word count
Tapeke kupu
981He Reta Maori. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 12, 2 September 1861, Page 20
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.